
(MAPA) TRAMP I PUTIN U LOVU NA UKRAJINSKO BLAGO Zelenski nakon rafalne paljbe iz Vašingtona pristao na sporazum
U lov na „ukrajinsko blago“ ili rijetke minerale uključili su se i Vladimir Putin i Donald Tramp. Ruski predsjednik za njima žali od raspada Sovjetskog Saveza, zbog toga je i ofanzivu usmjerio upravo na oblasti koje su bogate rijetkim mineralima, dok Tramp sada želi da ih iskoristi kao način za povraćaj novca koji je Amerika izdvojila za pomoć Ukrajini.
Tramp je želju za ukrajinskim metalima objelodanio svijetu praktično čim je ušao u Bijelu kuću. Nije tajna da novi predsjednik Amerike želi nazad novac koji je poslat Ukrajini, a čini se da je o ideji o mineralima dugo razmišljao.
On sada traži da Kijev potpiše sporazum kojim će Americi biti omogućen pristup rijetkim mineralima. Ono što jeste poznato je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prvo oklijevao, što je razbjesnilo Vašington. Ali, na kraju je pristao i sporazum će možda biti potpisan u petak.
Zelenski odbio da potpiše sporazum, Tramp pobjesnio
Naime, sporazum su zvaničnici Bijele kuće brzo formulisali i on je poslat Kijevu. Iako je Zelenski u početku isticao da je spreman na dogovor i čak u svom Planu pobjede pomenuo rijetke minerale Ukrajine, među kojima je i kritični mineral litijum, kao prednost za pregovore, u dokumentu Vašingtona piše nešto što ga je uznemirilo.
Konkretno, do pregovora na ovu temu došlo je tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, kada se Zelenski sastao sa potpredsjednikom Amerike Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubijom. Po povratku u Kijev, Zelenski je rekao da se još radi na finalnim detaljima sporazuma.
Tada je iz Vašingtona pokrenuta rafalna paljba. Tramp je za Zelenskog rekao da je diktator bez izbora i da mu je zemlja razbijena. Drugi američki zvaničnici slijedili su ovaj primjer i ubrzo je stvoren narativ da je rat mogao biti sprečen, da je Ukrajina na početku pristala na dogovor sa Rusijom.
Onda smo saznali o čemu se zapravo radi – Zelenski je odbio da potpiše sporazum o rijetkim mineralima, a Tramp je pobjesnio.
Državni sekretar SAD Marko Rubio je u jednom intervjuu otkrio šta je iznerviralo šefa Bijele kuće.
– Potpredsjednik Vens i ja smo razgovarali sa Zelenskim u Minhenu o sporazumu, on je rekao da je sve u redu, ali da to mora da odobri ukrajinski parlament. Mi smo se složili i tako smo se rastali. Poslije smo čuli da Zelenski u intervjuima priča da nije mogao da potpiše taj dokument, da je potrebna dorada i slično… – rekao je Rubio, dok je Vens potvrdio njegove navode.
U svoju odbranu, Zelenski je poručio: “Ne mogu da prodam Ukrajinu” i tako nagovijestio šta su ključne tačke sporazuma sa Vašingtonom. Ukrajinski predsjednik je naposljetku popustio, a sporazum Kijeva i Vašingtona o eksploataciji mineralnih resursa je postignut.
Da “nema ništa protiv” ovog dogovora Ukrajine i Amerike, sada je potvrdio i Vladimir Putin, čije trupe kontrolišu neka područja na kojima se nalazišta rijetkih minerala u Ukrajini nalaze. Ne samo da je spreman na razgovor sa Trampom o ruskim nalazištima, već mu nudi i ona sa okupirane teritorije Ukrajine.
“Ukrajinski štit” i 4 nalazišta litijuma
Područje koje geolozi nazivaju “ukrajinski štit” nalazi se u središnjem dijelu Ukrajine i prostire se od sjeverne granice sa Belorusijom do obala Azovskog mora.
U drevnim stenama nalaze se naslage litijuma. Prema pojedinim procjenama, oko 820 kvadratnih kilometara litijuma je otkriveno u Ukrajini, od čega je moguće dobiti do 500.000 tona traženog metala.
Ukrajina ima četiri značajna nalazišta litijuma, a dva se nalaze na području koje je okupirala Rusija:
Ševčenko nalazište (Donjecka oblast) – Jedno od najvećih nalazišta litijuma u Ukrajini, nalazi se u središtu žestokih borbi Rusije i Ukrajine, ali je pod kontrolom snaga Moskve
Kruta Balka nalazište (Donjecka oblast) – Ruralno naselje u Donjecku, do početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, Kruta Balka je bila jedini lokalitet u Donjeckom okrugu pod barem delimičnom kontrolom ukrajinske vojske , ali je sada kontroliše Moskva
Polohivsko nalazište (Kirovogradska oblast) – Veliko ležište rude litijuma, koje se smatra jednim od najperspektivnijih za eksploataciju
Dobra nalazište (Kirovogradska oblast) – Još jedno važno nalazište u centralnoj Ukrajini sa visokom koncentracijom litijuma
Ove naslage se uglavnom nalaze u pegmatitima koji sadrže spodumen i od presudnog su značaja za potencijalnu ulogu Ukrajine u evropskom lancu snabdjevanja. Posljednja dva nalazišta (Polohivsko i Dobra) nalaze se daleko od linija fronta, pa je Ukrajina planirala da insistira na ulaganjima u njihov razvoj, posebno jer postoje interesi EU i Amerike da obezbede snabdevanje litijumom van Kine.
U analizi Svjetskog ekonomskog foruma koji je objavljen u julu prošle godine navodi se da raznovrsne geološke zone svrstavaju Ukrajinu među 10 najvećih svjetskih snabdjevača mineralnim resursima. Ova zemlja ima ima oko 20.000 mineralnih nalazišta.
Ukrajina je ključni potencijalni dobavljač:
Titanijuma
Litijuma
Berilijuma
Mangana
Galijuma
Uranijuma
Cirkonijuma
Grafita
Apatita
Fluorita
Nikla
Vašington ucijenio Kijev
Američki pregovarači su svim silama vršili pritisak na zvanični Kijev da omogući SAD pristup mineralima, uz prijetnju da će Ukrajini biti uskraćen pristup Starlink satelitskom internetu, potvrdila su tri izvora upoznata sa situacijom.

Pristup Ukrajine komunikacionom sistemu Starlink u vlasništvu Ilona Maska koji pruža ključnu internet konekciju ratom pogođenoj Ukrajini i njenoj vojsci bio je tema nedavnog razgovora američkih i ukrajinskih zvaničnika nakon što je Zelenski odbio prijedlog američkog ministra finansija Skota Besenta u vezi sa eksploatacijom mineralnih resursa.
Iako sporazum na koji je Zelenski sada pristao ne sadrži eksplicitne bezbjednosne garancije, ukrajinska strana smatra da su uspjeli da postignu daleko povoljnije uslove i da je ovo način da se proširi saradnja sa Sjedinjenim Državama u cilju stabilizacije Ukrajine nakon tri godine rata.
Zelenski će, prema posljednjim informacijama, u petak otputovati u Vašington, gdje će sa Trampom razgovarati o sporazumu.