Za BiH je veoma važno da postane članica NATO

Za BiH je veoma važno da postane članica NATO

„Ulazak u NATO trebao biti prioritet za Bosnu i Hercegovinu jer je ruska agresija na Ukrajinu, kako je poentirao, pokazala da su članice Alijanse mnogo sigurnije od onih zemalja koje nisu, smatra Jovanović.

Politički komentator Milovan Jovanović u razgovoru za N1 ocijenio je da najmoćnije zemlje Evropske unije trebaju da „vuku konkretnije poteze“ i što „hitnije integrišu“ države Zapadnog Balkana jer bi to „obesmislilo sve balkanske nacionalizme“ i dovelo bi do „ujedinjenja naroda“ na ovim prostorima.

Takođe, zaključio je kako bi ulazak u NATO trebao biti prioritet za Bosnu i Hercegovinu jer je ruska agresija na Ukrajinu, kako je poentirao, pokazala da su članice Alijanse mnogo sigurnije od onih zemalja koje nisu.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović učestvovala je na Samitu Evropska Unija – Zapadni Balkan koji se održao u Tirani. No, postojala je dilema hoće li se pojaviti, a sve je navodno zavisilo od Srbije – odnosno, hoće li Vučić u Tiranu. Pokušava li Dodik i sa mjesta predsjednika RS opstruisati funkionisanje državne vlasti?

Naravno da on to pokušava, ali to nije ništa novo. Svojim odlukama i ponašanjem otvoreno se ruga međunarodnoj zajednici, praktično radi šta želi dok se reakcije svode na verbalne osude. Problem je što Zapad ne reaguje. Dodiku su uvedene sankcije i stavljen je na “crnu listu”, a u praksi to ništa ne znači. On je i dalje jedan od glavnih remetalačkih faktor u regionu.

Kakva je uloga Rusije na Balkanu?

Rusija je izolovana i suočava se sa nikad snažnijim sankcijama. Na Balkanu ona se tradicionalno takmiči sa Zapadom, njen interes jeste da ostane zamrznuti konflikt na Kosovu i da Bosna i Hercegovina ostane paralisan i nefunkcionalna. Rusija preko Balkana destabilizuje EU.

Mi smo uvijek bila moneta za potkusurivanje. Rusiji prije svega ne odgovara stabilan Balkan. Glavne članice EU, tu prije svega mislim na Francusku, Njemačku, Španiju i Italiju moraju da vuku konkretnije poteze oko Zapadnog Balkana, to znači pusti silna poglavlja.

To je sve moglo piti vode do 24. februara kada je krenula brutalna ruska agresija. Neophodna je hitna integracija svih šest zemalja Zapadnog Balkana jer bi to obesmislilo sve balkanske nacionalizme i dovelo bi do ujedinjenja naroda. Popravio bi se standard građana i to bi osnažilo i Evropsku uniju koja je oslabila pod destruktivnim uticajem Rusije, Kine i Turske.

Nakon mnogo dvoumljenja, predsjednik Srbije ipak je jučer odlučio da prisustvuje samitu u Tirani. Da li bi za Srbiju bilo pogubno da je odustala od učešća na ovom skupu?

Sigurno bi to za Srbiju bilo štetno, dugoročne bi bile posljedice. Vučić je uspio rebrendirati savezništvo sa najmoćnijim zemljam Zapada poput SAD-a i Njemačke. To je za Srbiju veoma važno i bitno.

Vučić je ljut zbog toga što je kosovska vlada za ministra izabrala Nenada Rašića, a za njegovu savjetnicu Radu Trajković. Je li odstupanje Srba iz kosovskih institucija bila greška koju sada Vučić indirektno priznaje?

Teško je reći. Višeslojan je problem. Briselski sporazum je potpisan 2013. godine, a centralni dio njega je bila Zajednica srpskih opština koja nije implementirana. Imali smo 2020. godine potpisivanje Vašingtosnkog sporazuma kada je Hoti bio premijer Kosova. Sadašnji kosovski premijer je taj sporazum sabotirao na svakom koraku. Kurti je jedan od najvećih remetalačkih faktor na Balkanu.

Njegov potez da ubaci Rašića u kosovske institucije svi osuđuju. To na neki način pravi štetu ne samo Srbiji nego i cijelom regionu.

NATO ministri sastali su se prošle sedmice na samitu u Bukureštu, a posebnu pažnju su posvetili Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji. I dok se Milorad Dodik zvanično protivi NATO putu BiH, Savjet ministara Bosne i Hercegovine koje predvodi SNSD-ov Zoran Tegeltija nedavno je jednoglasno usvojio prijedloge Programa reformi BiH za 2021. i 2022. godinu, dva ključna dokumenta koji predstavljaju politički i pravni okvir saradnje BiH i NATO saveza. Kako to komentarišete?

Za Bosnu i Hercegovinu je veoma važno da opstane članica NATO. Rat u Ukrajini je pokazao da one zemlje koje su članice NATO-a su mnogo sigurnije nego one koje to nisu. Švedska i Finska, dvije tradicionalno neutralne zemlje, odlučile su se postati članicama NATO-a. Rusija je već dobila novih 1.300 kilometara grancice sa NATO-om. Podiže se nova gvozdena zavjesa, NATO je pokazao homogenost i jedinstvo. Građani u zemljama NATO-a se osjećaju mnogo sigurnije nego oni koji nisu.

(N1 Foto: Arhiva)

CATEGORIES
Share This