Pretraživanje ili paranoja? Granice zdravog guglanja

Pretraživanje ili paranoja? Granice zdravog guglanja

Dragi čitaoci, kao mr sci dr med Aleksandar Pejić, specijalista psihijatrije sa dugogodišnjim iskustvom, često sam svjedok kako internet može uticati na mentalno zdravlje naše populacije.

Pretraživanje simptoma na internetu postalo je uobičajena praksa mnogih ljudi. Međutim, kada ovo pretraživanje postane opsesivno, može dovesti do ozbiljnih problema s anksioznošću.

Kada pretraživanje simptoma pređe granicu

Pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu može biti korisno, ali postaje problematično kada osoba provodi sate istražujući zdravstvene probleme bez stvarnih medicinskih dokaza koji bi podržali njene sumnje. Ovo može dovesti do značajne anksioznosti i pogrešnih uvjerenja o težini vlastitog zdravstvenog stanja.

Kako je Ernest Hemingvej rekao: “Najbolji način da saznate da li možete vjerovati nekome je da mu vjerujete”. No, kada je riječ o internetu, ova logika se ne primjenjuje uvijek sigurno.

Kako postaviti granice?

Kada koristimo internet za dobijanje informacija o zdravstvenim pitanjima, postavljanje jasnih granica može spriječiti nepotrebnu anksioznost i osigurati da informacije koje dobijamo doprinose, a ne umanjuju naše zdravlje.

Evo nekoliko koraka koje možete slijediti kako biste efikasno koristili internet za informacije o zdravlju, a da to ne utiče negativno na vaše mentalno stanje:

1. Ograničite vrijeme koje provodite pretražujući simptome.

Prekomjerno pretraživanje simptoma može lako dovesti do stresa i anksioznosti. Postavite sebi striktno vremensko ograničenje za onlajn pretrage zdravstvenih informacija. Na primjer, dopustite sebi samo nekoliko minuta dnevno za pretraživanje zdravstvenih informacija;

2, Razgovarajte sa stručnjakom prije nego što donesete bilo kakve zaključke.

Informacije pronađene na internetu nikada ne bi trebale zamijeniti profesionalni medicinski savjet. Ako imate brige o svojim simptomima ili ste pronašli informacije koje vas zabrinjavaju, najbolje je da se konsultujete sa zdravstvenim radnikom. Ljekari mogu pružiti personalizovani uvid i savjet koji se temelji na vašoj medicinskoj istoriji i trenutnom zdravstvenom stanju, što je nešto što internet pretraga ne može osigurati;

3. Koristite samo provjerene medicinske portale ako već tražite informacije na internetu.

Internet je prepun informacija, ali nisu sve tačne ili pouzdane. Fokusirajte se na informacije sa stranica koje su poznate po svojoj pouzdanosti i autoritetu u medicinskoj zajednici. Web stranice kao što su one pripadajuće zdravstvenim institucijama, vladinim zdravstvenim agencijama ili uglednim medicinskim časopisima su obično sigurni izvori. Osim toga, stranice koje završavaju sa .edu ili .gov često pružaju pouzdane i objektivno provjerene informacije.

Primjenom ovih smjernica, možete se osigurati da vaša upotreba interneta kao alata za dobijanje zdravstvenih informacija bude korisna i sigurna, minimizirajući rizik od dezinformacije i smanjujući stres koji može doći s nekritičkim pretraživanjem zdravstvenih simptoma onlajn.

Nadam se da će ove informacije pomoći da prepoznate kada pretraživanje simptoma postane problem i kako da zadržite kontrolu nad svojim mentalnim zdravljem u digitalnom dobu.

Srdačno,

Mr sci dr med Aleksandar Pejić, vaš psihijatar

srpskainfo

CATEGORIES
Share This