Radovi su nastali u posljednje tri godine na master studijama iz slikarstva na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci u klasi profesorke Borjane Mrđa. O postavci i nastanku radova govorile su profesorica Mrđa i autorka, a izložbu je otvorio direktor Kulturnog centra Banski dvor Mladen Matović.
Profesorka Borjana Mrđa kazala je da predstavljeni radovi propituju vrlo osjetljive i kompleksne odnose između uloga majke i umjetnice.
– Jelena ove odnose preispituje kroz istraživanje mitova, bajki, biologije, filmografije i ličnih iskustava majčinstva. Ona kritukuje negiranje ženstvenosti u cilju izjednačavanja polova i uvodi pojam velike majke. Upućena je na unutrašnjost procesa stvaranja života i pokušava da ga vizualizuje u svom umjetničkom izrazu – naglasila je ona.
Radovi uključuju savremene medije poput video radova, animacija, instalacija, crteža i slike.
– Radovi su utemeljeni u feminističkim teoretskim istraživanjima novog talasa feminizma, etičkih i ontoloških filozofskih oblasti iz pozicije “ženskog”. Slavljenja “ženskog” u njegovim specifičnim prirodnim datostima koje vidim kao neistražen prostor i potencijal za formiranje nove slikarske znakovitosti, rasterećen poništavanja utvrđenih pristupa već radije zaokupljen davanjem novih mogućih, kompleksnijih i suptilnijih iščitavanja “ženskog” – kazala je Jelena Vučić.
Radovi su upućeni na unutrašnjost procesa stvaranja života koji se dešava unutar uterusa, te vizualizaciji i apstrahovanju bioloških ćelijskih transformacija u procesu trudnoće i rađanja.
– Inverzija koju primjenjujem, tako da unutrašnjost, naličje ovih kompleksnih procesa okrenem vidljivosti i apliciram je na površinu platna ili na galerijske zidove, ima za cilj upravo kritičko djelovanje koje proizilazi iz suočavanja s nametnutim i nepisanim društvenim i sociološkim pravilima skrivanja i potiskivanja ovih procesa kao manje bitnih ili bližih prirodi nego civilizaciji. Ovaj rad upravo želi da skrene pažnju na osnov i postanje svih vrsta, usmjeravajući svoj objektiv ka utrobi jedne žene, trudnice, pozabavivši se i njenom tjelesnom svrhovitošću, kao i duhovnom. Ta utroba će da rastače svoje tjelesne granice; ona će na nekim mjestima biti personifikovana u zvjezdano nebo, ili u pustoš, u jedno veliko ništa, vakuum kosmičkog crnila i kada se čini da je stigla do kraja, zaokrenuće svoju putanju i prerašće u tkivo zatvarajući vidljivo unutar materice – objasnila je akademska slikarka.
(Srpskainfo)
