Sve veća glad u regijama Zapadne i Centralne Afrike usljed stalnih sukoba i ekonomskih previranja

Sve veća glad u regijama Zapadne i Centralne Afrike usljed stalnih sukoba i ekonomskih previranja

Skoro 55 miliona ljudi u regijama Zapadne i Centralne Afrike će se boriti sa nestašicom hrane tokom sušne sezone od juna do augusta 2024. godine, prema analizi o sigurnosti hrane Cadre Harmonisé iz marta 2024., koju je objavio Stalni međudržavni komitet za borbu protiv suše u Sahelu (CILSS).

Ova cifra predstavlja povećanje od četiri miliona ljudi koji su suočeni sa neadekvatnom ishranom u poređenju sa prognozom iz novembra 2023. godine i ističe četverostruko povećanje u posljednjih pet godina.

Situacija je posebno zabrinjavajuća u sjevernom dijelu Malija pogođenog sukobima, gdje se procjenjuje da će oko 2.600 ljudi doživjeti katastrofalnu glad (IPC/CH faza 5). Najnoviji podaci takođe otkrivaju značajan pomak u faktorima koji doprinose nesigurnosti hrane u regionu, izvan uobičajenih sukoba.

Ekonomski izazovi poput devalvacije valuta, naglog rasta inflacije, stagnacije proizvodnje i trgovinskih barijera pogoršali su krizu hrane, pogađajući obične ljude širom regiona, pri čemu su Nigerija, Gana, Sijera Leone i Mali među najviše pogođenim zemljama.

Cijene glavnih žitarica i dalje rastu širom regiona od 10 do preko 100 odsto u poređenju sa petogodišnjim prosjekom, pod uticajem inflacije valuta, troškova goriva i transporta, sankcija EKOWAS-a i ograničenja u protoku agropastoralnih proizvoda.

Inflacija valuta je glavni faktor volatilnosti cijena u Gani (23 posto), Nigeriji (30 posto), Sijera Leoneu (54 posto), Liberiji (10 posto) i Gambiji (16 posto).

Regioni Zapadne i Centralne Afrike i dalje su snažno zavisni od uvoza kako bi zadovoljili prehrambene potrebe stanovništva. Ipak, računi za uvoz i dalje rastu zbog depreciacije valuta i visoke inflacije, čak i dok se zemlje bore sa značajnim fiskalnim ograničenjima i makroekonomskim izazovima.

Proizvodnja žitarica za poljoprivrednu sezonu 2023.-2024. pokazuje deficit od 12 miliona tona, dok je dostupnost žitarica po glavi stanovnika smanjena za dva odsto u poređenju sa prethodnom poljoprivrednom sezonom.

– Vrijeme za djelovanje je sada. Potrebno je da svi partneri preduzmu korake, uključe se, usvoje i sprovedu inovativne programe kako bi se spriječilo da situacija izmakne kontroli, i da se osiguramo da niko ne ostane zanemaren – rekla je Margot Vandervelden, privremena regionalna direktorka Programa za zapadnu Afriku Svjetskog programa za hranu (WFP).

– Potrebno je uložiti više u izgradnju otpornosti i dugoročna rješenja za budućnost Zapadne Afrike – dodala je ona.

U odgovoru na sve veće potrebe, FAO, UNICEF i WFP pozivaju nacionalne vlade, međunarodne organizacije, civilno društvo i privatni sektor da implementiraju održiva rješenja koja jačaju sigurnost hrane, povećavaju poljoprivrednu produktivnost i ublažavaju negativne efekte ekonomske volatilnosti. Vlade i privatni sektor trebaju sarađivati kako bi osigurali da se temeljno ljudsko pravo na hranu poštuje za sve, piše Klix.

CATEGORIES
Share This