Zakon o Sudu BiH posljednja “evropska” prepreka za vlast, misterija je nadležnost nove sudske institucije

Zakon o Sudu BiH posljednja “evropska” prepreka za vlast, misterija je nadležnost nove sudske institucije

Za vladajuću koaliciju na nivou BiH ostalo je da usvoje još jedan od “evropskih zakona” kako bi bili sigurni u dobru volja Brisela u vidu odluke o započinjanju pristupnih pregovora, krajem marta.

Upitanju je zakon o Sudu BiH, ili zakon o sudovima BiH, kako ga političari nazivaju u javnosti.

Nakon usvajanja novog Zakona o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto se pismom evropskom komesaru Oliveru Varheljiju pohvalila velikim uspjehom BiH. I još mu je obećala da će se zakon o Sudu BiH u utorak naći na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara.

sjednica savjeta ministara bih
FOTO: SRNA

Međutim, moguće je da se Krišto preračunala. Njen zamjenik, ministar Staša Košarac, odmah je pojasnio da radna grupa za pravosuđe još nije usaglasila tekst zakona o sudu BiH i da bi bilo pretenciozno da se neka neusaglašena verzija nađe na dnevnom redu prve naredne sjednice Savjeta ministara.

– Naš stav je da je neophodno obezbijediti nezavisnost u radu Apelacionog odjeljenja, odnosno spriječiti uticaj stranaca i njihova uslovljavanja. Zbog toga insistiramo da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Srpskoj. Jedino mjesto za usvajanje ovog zakona je PS BiH. Kada su u pitanju nadležnosti, Apelaciono odjeljenje će se baviti isključivo propisima koje usvoji PS BiH – napisao je Košarac na Instagramu.

Šta znači to da će se apelaciono odjeljenje baviti samo propisima koje usvoji PS BiH?

– Ako Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o sudovima BiH u verziji koju najavljuje Staša Košarac, to jest u verziji da će se Apelaciono odjeljenje Suda BiH, ili Viši sud BiH (još se ne zna hoće li biti odjeljenje ili Viši sud), baviti, a to znači primjenjivati samo zakone koje usvoji Parlament BiH, to će pravno značiti da se nijedan akt Kristijana Šmita neće moći primjenjivati u bilo kom postupku pred Sudom BiH. Jer nijedan od Šmitovih akata nije usvojila Parlamentarna skupština BiH – kaže za Srpskainfo profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Milan Blagojević
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Upravo zato takve odredbe, a i zakon u cjelini, smatra Blagojević, sigurno neće biti prihvaćen od bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH, što u konačnom znači da taj zakon sigurno neće biti usvojen.

Ocjenjuje vrlo zanimljivom zbrku oko toga da li je apelaciono odjeljenje Suda BiH ili je viši sud BiH, mada je gotovo siguran da će biti viši sud BiH.

– I još nešto je veoma važno. Nadležnosti Suda BiH, a naročito da li će taj sud po ovom zakonu imati nadležnost da sudi “u imovinskim sporovima između BiH i entiteta” ili će, kao do sada, biti nadležan samo za “sporove između entiteta i institucija BiH u vršenju njihovih javnih ovlašćenja” – kaže Blagojević.

Prema njegovim riječima, prva mogućnost nikako ne bi bila dobra za Srpsku.

– Prva mogućnost će značiti pravo koje sada ne postoji, po sadašnjem Zakonu o Sudu BiH, a to će biti pravo da BiH putem Pravobranilaštva BiH kao svog zakonskog zastupnika tuži u građanskoj parnici RS pred Sudom BiH, i to tužbom kojom će tražiti od Suda BiH da on presudom utvrdi i dosudi da je BiH, a ne RS, vlasnik nepokretnosti na teritoriji RS, recimo šuma, šumskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta, građevinskog zemljišta i drugih nepokretnosti. Takva nadležnost Suda BiH ne postoji prema važećem Zakonu o Sudu BiH, a ne treba sumnjati da bi u slučaju donošenja takvog novog zakona Sud BiH presuđivao u korist BiH, a ne Republike Srpske – upozorava Blagojević.

Srpskainfo

CATEGORIES
Share This