Građani Bosne i Hercegovine sa radnim dozvolama u Evropskoj uniji, odnosno Hrvatskoj, u okviru važećih zakonskih propisa, ne mogu da imaju privilegovan status prilikom prelaska granica, kažu za “Direkt” iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske, a to nam potvrđuju i u Državnoj graničnoj službi (DGS) Bosne i Hercegovine.
“Čekanje na granici je naporno, i kada idemo na posao i kada se vraćamo. Znalo se desiti da čekamo i do sat vremena, pa i više. Imamo radne dozvole i na granici nam niko ne pravi probleme, ali prosto, ljeti su gužve velike i procedure su takve”, kaže za “Direkt” stanovnica Trebinja koja svaki dan na posao odlazi u susjedni Dubrovnik.
Njene probleme dijele na hiljade radnika koji iz južnog dijela Bosne i Hercegovine svaki dan 40-ak kilometara putuju do svog radnog mjesta. Brojni su oni koji se isti dan i vraćaju, pa taj put za njih više nije 40, već duplo kilometara.
“Nije problem što moramo ići tako daleko, imamo svoju računicu, to nam je posao, samo su gužve na granici ponekad frustrirajuće. Još je gore onima koji idu u drugu smjenu, ljudi često kasne, jer su gužve velike baš u tom periodu”, kaže njena koleginica.
Zaposlenik u jednoj prodavnici u Dubrovniku kaže da nekada čeka deset minuta, ali da se znalo desiti da se prelazak granice oduži i do dva sata.
U sezoni godišnjih odmora kolone često budu nepregledne i automobili sastave granične prelaze Ivanica i Brgat, između Trebinja i Dubrovnika, odnosno BiH i Evropske unije, što posebno teško pada upravo radnicima koji tačno na vrijeme moraju da budu na radnom mjestu.
Zato neki od njih tokom ljeta od kuće polaze u pet, da bi bili sigurni da će na poslu biti u osam časova ili već prije podne da bi na poslu bili u 14 sati.
O pitanju radnika i prelasku granice govorilo se, doduše ne u okviru posebne tačke, i na jednoj od trebinjskih skupština. Opozicija je prigovarala vlastima kako ne čine ništa da tim građanima olakšaju prelazak granice i odlazak na posao, kad su već u potrazi za boljim životom morali da odu u susjednu državu. Trebinjski gradonačelnik se branio da su pokušavali nekim inicijativama to da riješe, ali, očigledno, bezuspješno. Doduše, nije precizirao koje je korake vlast zaista preduzimala po tom pitanju, pa je ostala dilema da li zaista i jeste.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske i Državne granične službe (DGS) BiH su nam potvrdili da zvaničnih inicijativa, makar njima, od Grada Trebinja nije bilo.
Iako bi naše sagovornike sa početka priče obradovalo otvaranje posebne trake na graničnim prelazima, kojima bi prolazili samo državljani Bosne i Hercegovine sa radnom dozvolom u Hrvatskoj, takvo nešto nije moguće.
Građani Bosne i Hercegovine sa radnim dozvolama u Evropskoj uniji, odnosno Hrvatskoj, u okviru tamošnjeg zakonodavstva ne mogu da imaju privilegovan status prilikom prelaska granica, kažu za “Direkt” iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske, što nam potvrđuju i u Državnoj graničnoj službi (DGS) Bosne i Hercegovine.
“Temeljem člana 10. Zakonika o šengenskim granicama, kako bi se skratilo vrijeme čekanja osobama s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije, na graničnim prelazima, gdje to okolnosti dopuštaju, osigurane su zasebne kolovozne trake te su iste označene jedinstvenim znakovima u svim državama članicama (EU, EGP, CH). Za ostale kategorije putnika osigurane su kolovozne trake označene kao „SVE PUTOVNICE“, dok za kategoriju putnika koje navodite u svom upitu (radnike, prim. aut.) nisu osigurane zasebne trake, niti za to postoje zakonske pretpostavke u skladu sa nacionalnim i EU zakonodavstvu”, pojasnili su “Direktu” u hrvatskom MUP-u.
Takođe, u MUP-u ističu i da radnici koji često prelaze granicu i koji su pripadnicima MUP-a poznati, često podliježu samo nasumičnim kontrolama, kojima se utvrđuje njihov identitet i osnovni uslovi za ulazak.
“Napominjemo kako je pravno regulisan i prelazak državne granice za prekogranične radnike te ističemo kako predmetna kategorija putnika i ostale kategorije redovnih prekograničnih, dnevnih migranata, koji radi posla prelaze granicu, a koji su službenicima granične policije poznati, jer često prelaze granicu na istom graničnom prelazu, podliježe samo nasumičnim kontrolama kako bi se osiguralo da su nositelji važeće isprave kojom im se odobrava prelazak granice i da ispunjavanju potrebne uslove za ulazak”, pojašnjavaju i ističu kako nosioci pogranične propusnice, odnosno lokalno stanovništvo koje ostvaruje pravo na pograničnu propusnicu može prelaziti državnu granicu te konzumirati prava na temelju Ugovora i Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom saobraćaju.
U hrvatskom MUP-u kažu da razumiju probleme radnika koji svakodnevno prelaze državnu granicu te uvjeravaju da granična policija Republike Hrvatske preduzima sve kako bi poboljšali protočnost saobraćaja na graničnim prelazima, a samim time i smanjili vrijeme čekanja na prelazak državne granice.
Iz Državne granične službe BiH navode da njihovi službenici postupaju u skladu sa odbredbama Zakona o graničnoj kontroli, Zakona o strancima te drugim relevantnim zakonskim propisima.
“Navedenim zakonima nije propisan prelazak sezonskih radnika ili radnika sa radnom dozvolom u susjednoj državi i njihovu olakšicu prilikom prelaska državne granice, a takva okolnost u praksi nije sprovodiva”, naglašavaju u DGS-u.
Hrvatska u šengenskom prostoru, BiH nije
Bosni i Hercegovini susjedna Hrvatska, dio je šengenskog prostora od januara ove godine. Bosna i Hercegovina to nije, zbog toga su strožije kontrole prilikom ulaska u Hrvatsku bile očekivane, budući da je ideja šengena da ukine unutrašnje, a ojača spoljašnje granice.
Inače, šengenski prostor omogućava slobodno putovanje među državama članicama bez prolaska graničnih kontrola i važi za jedno od najopipljivijih postignuća Evropske unije. Građani zemalja koje su dio šengenskog prostora mogu se nesmetano kretati, živjeti, raditi, studirati ili provoditi penzionerske dane bilo gdje u Evropskoj uniji. Ovo pravo znatno olakšava putovanje turistima, ali i poslovnim ljudima.
Ko je sve u šengenskom prostoru?
Šengen trenutno obuhvata 27 država, 23 države Evropske unije i četiri izvan nje – Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn.
Samo četiri države članice Evropske unije nisu dio Šengena – Irska, koja je izašla iz šengengenskog prostora, te Bugarska, Kipar i Rumunija, koje tek trebaju postati dio Šengena.
“Šengenom se ukida kontrola unutrašnjih i osnažuje zaštita spoljašnjih granica. Kada jednom uđu u područje šengena ljudi mogu putovati od jedne do druge države članice bez graničnih kontrola. No, postoje izuzeci od ovog pravila. Ako situacija zahtijeva privremeni pojačani nadzor nadležna tijela mogu provjeravati pojedince na granici ili blizu nje”, navedeno je na stranici Evropskog parlamenta, u dijelu koji se odnosi na Šengen.
Prema zvaničnim podacima, Šengen obuhvata prostor od oko četiri miliona kvadratnih kilometara na kome živi oko 420 miliona stanovnika.
Manje gužve od 2024. godine?
Manje gužve na granicama BiH i Hrvatske najvljene su već od 2024. godine, kada bi trebalo da zaživi elektronsko registrovanje ulaska u šengenski prostor, a ova obaveza će se odnositi i na državljane BiH. Kako su nedavno mediji objavili, Evropski sistem za infomacije o putnicima i odobravanje ulaza (ETIAS) će početi da se primjenjuje od početka 2024. godine, ali u početku se ništa neće promijeniti, jer će prvih šest mjeseci putnici samo biti informisani o novim pravilima.
Novi formular će, prema podacima Evropske komisije, koštati sedam evra, popunjavaće se elektronski, a potvrda o registraciji će u najvećem broju slučajeva stići na mejl adresu u roku od nekoliko minuta. U rijetkim slučajevima do odobrenja mogu proći do dvije sedmice, a u izuzetnim slučajevima do mjesec dana. Važenje ETIAS-a je tri godine ili do isteka pasoša, u zavisnosti šta se prije desi.
“ETIAS će dodatno ojačati evropsku unutrašnju bezbjednost tako što će se proces provjere putnika sprovoditi prije njihovog putovanja kako bi se odredilo da li predstavljaju bezbjednosnu prijetnju, ilegalne migracije ili javni zdravstveni rizik”, kazali su Nezavisnim, ranije u Frontexu, evropskoj službi za granice.
Ovo bi trebalo dodatno da ubrza prelazak putnika preko granice, jer će rijetko biti podvrgnuti detaljnim kontrolama, s obzirom na to da će se cijeli postupak obaviti online.
