Pored inflacije, novac im pojela i birokratija: Roditeljima djece sa smetnjama u razvoju manja plata

Pored inflacije, novac im pojela i birokratija: Roditeljima djece sa smetnjama u razvoju manja plata

Zbog novog načina obračuna, roditelji djece sa smetnjama u razvoju koji rade na pola vremena, dobijaju znatno manju platu jer im nisu uračunata povećanja kojih je već bilo nekoliko u ovoj godini.

Majka sa kojom smo razgovarali, a koja radi u javnom sektoru, dobija čak 150 KM manje od svojih kolega zbog pravila koje se počelo nedavno primjenjivati, a pojedini roditelji u zavisnosti od spreme i mjesta rada, ostali su uskraćeni i za duplo više novca.

Roditelji djece sa smetnjama u razvoju, upravo zbog brige o njima, imaju pravo na rad sa polovinom vremena, ali za koji dobijaju punu platu. Poslodavci ovim radnicima isplaćuju polovinu plate, a naknadu za drugi dio refundira im JU Fond za dječiju zaštitu.

– Ja platu dobijam iz budžeta, znači država bukvalno sama sebi refundira novac, a zakinuti smo samo mi radnici. Nekim roditeljima se uvode nova prava,  a mi gubimo i ono što smo imali – govori ova majka.

Naša sagovornica za godinu dana ostaće bez ukupno 1.800 maraka, i to u vrijeme kada inflacija jede sve iz novčanika.

Podaci Fonda kažu da je refundaciju plate po ovom osnovu u oktobru ostvarilo 246 poslodavaca, a Savezu udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima RS “MeNeRaLi” već se obratilo tridesetak roditelja sa ovim problemom.

Njima je na ranijim rješenjima pisalo da se refundacija vrši na polovinu bruto isplaćene plate, a sada stoji da se računa prosjek 12 isplaćenih plata.

– Zaposleni trenutno dobijaju manju platu jer se uzima prosjek plata za godinu dana, koje su imali prije podnošenja zahtjeva, i za taj dio se vrši povrat, a znamo da je došlo do povećanja nekoliko puta u ovoj godini, tako da ljudi ostaju uskraćeni za taj iznos. Ovako kako primamo plate, mi koji koristimo to pravo, ispada kao da smo na bolovanju, a mi zapravo radimo. Onda bi bilo logičnije i da odemo na bolovanje, bar bismo bili uz svoju djecu – pojašnjava predsjednica Saveza Tatjana Spasojević.

FOTO: RTRS/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: RTRS/YOUTUBE/SCREENSHOT

Ovaj zahtjev svaki roditelj obnavlja na godinu dana. Spasojevićeva naglašava da udruženja nisu uspjela pronaći da je u nekom zakonu ili pravilniku došlo do izmjene u načinu obračuna refundacije pola bruto plate od strane Fonda. Članovi Saveza zatražili su i hitan sastanak u ministarstvu zdravlja da im se pojasni zašto je došlo do izmjene obračuna, kako kažu prilično nečujno, i na osnovu čega.

Iz Sindikata uprave RS poručuju da radnici ne trebaju ispaštati za problem nastao na relaciji Fond dječije zaštite – poslodavac.

– Poslodavac je u obavezi da omogući radniku koji radi sa pola radnog vremena sva prava i obaveze kao da radi puno radno vrijeme. A što se tiče refundacija, radnika ne bi trebalo uopšte interesovati odnos između poslodavca i Fonda, to neka oni rješavaju svojim putem. Poslodavac treba isplatiti radniku punu platu, pa neka kasnije sa Fondom rješava da mu se novac refundira u punom iznosu. Neka poslodavci mijenjaju zakon, neka mijenjaju pravila. To je suština – naglašava sekretar Sindikata Milorad Mitrović.

Napominje da je Fond dječije zaštite ranije u potpunosti izjednačavao radnike sa pola radnog vremena i one sa punim vremenom što se tiče plata. Međutim, od marta situacija se mijenja. Počinju refundirati umanjen iznos naknade, odnosno prosjek 12 plata, te praktično sva povećanja plata koja su se desila u toku ove godine, na radnike nemaju uticaja.

FOTO: SINDIKAT UPRAVE REPUBLIKE SRPSKE/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: SINDIKAT UPRAVE REPUBLIKE SRPSKE/YOUTUBE/SCREENSHOT

On pojašnjava da se roditeljima djece sa smetnjama, visina naknade plate obračunava prema Zakonu o radu i to na isti način kao za porodilje.

– Do marta nije bilo problema i rješenje Fonda kojim refundira poslodavcu iznos za naknadu, odnosilo se na pola bruto plate radnika. Međutim, onda su počeli mijenjati svoja rješenja, striktno provoditi Zakon o radu i unositi samo iznos koji pripada na ime prosječnih 12 plata. Ranije to nisu radili, ne znam koji je dublji razlog zašto su to počeli primjenjivati- kaže Mitrović.

I iz Fonda za dječiju zaštitu preciziraju da pravo na polovinu radnog vremena roditelji ostvaruju prema Zakonu o radu. Visina naknada plate za vrijeme odsustvovanja sa posla zbog njege o djetetu, obračunava se isto kao i za porodiljsko odustvo – u iznosu koji je radnica ostvarila u toku posljednjih 12 mjeseci prije počinjanja porodiljskog.

Zakonom je, kažu, propisano da se naknada mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u Republici.

– Pozitivnim zakonskim propisima, kao što iz navedenog proizilazi, propisano je da se naknada utvrđuje u odnosu na ostvarene plate 12 mjeseci prije početka korišćenja ovog prava. Prilikom utvrđivanja naknade za ostvarivanje prava u narednoj godini, sva povećanja u ovoj godini ući će u prosjek, te će naknada za drugu polovinu radnog vremena, koju radnik/ca ne radi, biti povećana u odnosu na ovogodišnju, s obzirom da poslodavac pravo priznaje na godinu dana – uvjeravaju iz Fonda.

Iz Fonda znači poručuju da će radnicima ubudće biti obračunata uvećana plata, međutim iz Saveza, sa pravom pitaju, kako, kada se ovim roditeljima obračunava prosjek 12 isplaćenih plata, koje su ostale na starom nivou.

ZAKON JE FEKSIBILAN

Ljudska i moralna je obaveza da se borimo da se ovo pravo realizuje na način da najugroženije kategorije radnika imaju primanja dostojna čovjeka, poručuju iz Sindikata uprave RS. – Zakon o radu je dovoljno fleksibilan i putem svojih radno-pravnih instituta dozvoljava poslodavcu da primjenom principa povoljnosti ovu visinu „koriguje“ do visine koju bi radnik ostvario da je na radu puno radno vrijeme, ali uz mogućnost refundacije naknade plate u visini prosječne plate ostvarene u prethodnih 12 mjeseci prije otpočinjanja korištenja ovog prava koju vrši Javni fond dječije zaštite. Poslodavci koji vode društveno odgovorno poslovanje i imaju obzira prema ovim kategorijama zaposlenih, imaju i zakonsku mogućnost da radniku isplate iznos plate i naknade plate u ukupnom iznosu plate koju bi radnik ostvario da radi puno radno vrijeme na svom radnom mjestu – navodi Mitrović.

 

(Srpskainfo)

 

CATEGORIES
Share This