Kada se činilo da se maratonska sjednica crnogorske Skupštine neće ni završiti, poslanici stare većine glasali su za izmjene Zakona o predsjedniku, kojim je parlamentu omogućeno da uz potpis 41 poslanika imenuje mandatara za sastav vlade bez odobrenja predsjednika Mila Đukanovića.
Za izmjene pomenutog zakona glasao je 41 poslanik, jedan je bio protiv, a poslanici Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) nisu bili u sali u vrijeme glasanja.
Rasprava koja je trajala oko sedam sati omogućila je poslanicima da dogovor o mandataru, u ovom slučaju Miodragu Lekiću, retroaktivno usvoje bez podrške predsjednika, koji je prijedlog o Lekiću i odbio.
Poslanici stare većine, prije svega Demokratskog fronta, sada najavljuju da bi Lekićeva Vlada mogla biti formirana do kraja novembra, o čemu će u narednim danima biti riječi u parlamentu.
Imajući u vidu da je sam Đukanović odbio da Lekiću da mandat za sastav Vlade, ovo je samo još jedan udar na predsjednika Crne Gore, koji je nedavno doživio veliki poraz na lokalnim izborima.
– Ako se Đukanović ogluši, a mi imamo podšrku 41 poslanika, Lekić može da otpočne razgovor o formiranju kabineta jer to je volja građana od 30. avgusta i nije u suprotnosti sa aktuelnim dešavanjima o tome ko ne može biti u vlasti – rekao je poslanik DF-a Predrag Bulatović.
Živković: Ako imate 41 poslanika, možete i da osudite na smrt
Poslanik Đukanovićevog DPS-a rekao je tokom rasprave da je u crnogorskom parlamentu na djelu anarhija, koja vodi ka ustavnom puču.
– Najveći problem je da oni koji predlažu ovo zakonsko rješenje ne targetiraju funkciju predsjednika, nego onog ko tu funkciju vrši – naveo je Živković.
On je dodao da je “sve moguće u parlamentu” i da “većina koja ima 41 poslanika može nekoga osuditi na smrt”.
Vaganje oko Lekića
Nakon višenedjeljnih pregovora i sukoba unutar stare parlamentarne većine, u septembru je postignut dogovor o imenu mandatara za sastav Vlade, nakon što je izglasano nepovjerenje onoj koju je predvodio Dritan Abazović.
Iako je Milo Đukanović tada najavio konsultacije sa partijama, mnoge se nisu odazvale njegovom pozivu, što im je predsjednik zamjerio.
Kada je konačno postignut dogovor o mandataru Lekiću, Đukanović ga je odbio, istakavši da mu nije pravovremeno dostavljen spisak sa potpisom 41 poslanika koji podržavaju davanje mandata Lekiću.
U obrazloženju svoje odluke, Đukanović je naveo da nakon obavljenih konsultacija o mandataru za sastav Vlade nije “stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu”.
Sa druge strane, Lekić tvrdi da je Đukanović ovim potezom manipulisao sa Ustavom Crne Gore.
– Milo Đukanović, predsjednik države, takođe zvanično, privatni preduzetnik u sferi biznisa, bankar, finansijski operator u svijetu poreskih rajeva, je javnim pokušajem zaustavljanja regularnog postupka izbora Vlade, grubo prekršio osnovne i univerzalne principe demokratije na kojima se inspirše i naš Ustav, nažalost, sa mnogim pravnim prazninama. Time je dodatno usložio, inače duboko kriznu, institucionalnu situaciju u zemlji – rekao je tada Lekić.
Lokalni poraz
Izmjene Zakona o predsjedniku samo su jedan u nizu poraza Đukanovića, koji je nedavno doživio veliki debakl na lokalnim izborima.
Konačni rezultati lokalnih izbora u Podgorici pokazali su da je lista “Svi za naš grad”, čija je okosnica Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića nakon više decenija izgubila vlast u glavnom gradu Crne Gore.
Najbolji rezultat ostvario je pokret Evropa sad, čiji predvodnik Jakov Milatović danas počinje konsultacije o formiranju vlasti u glavnom gradu.
Pored toga, DPS je izgubio vlast u većini od 14 gradova i opština u kojima su se održavali izbori, što je od strane mnogih analitičara okarakterisano kao početak kraja DPS-a i Đukanovića.
Nova.rs
