Tako je Savjet ministara BiH u ovoj godini održao 12 redovnih, dvije vanredne i 20 vanrednih telefonskih sjednica.
O efikasnosti rada govori i to da su tek 26. oktobra usvojili Program rada za 2022. godinu koji su 15. decembra sedmice uputili u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine „na upoznavanje“. Dakle, program rada za godinu se usvaja pred njen kraj.
Pri tome su iz tog dokumenta izostavljeni programi rada nekoliko institucija, poput Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, jer jednostavno nisu usvojeni u Savjetu ministara BiH.
Nema ni korigovanog programa rada Direkcije za evropske integracije jer nije ni razmatran s obzirom na to da dvije sjednice Savjeta ministara BiH nisu održane.
To su dvije sjednice čiji dnevni red nisu podržali ministri iz HDZ-a jer dojučerašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) nije htio u dnevni red uvrstiti nacrt budžeta institucija BiH za 2023. godinu. Tog budžeta još nema.
Osim ovoga, zabilježeni su i problemi sa obezbjeđivanjem novca za finansiranje Opštih izbora.
Ono što su u Savjetu ministara BiH uspjeli jeste usvojiti budžet za ovu godinu tek 6. juna, te usvojiti izmjene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH i Prijedlog zakona o graničnoj kontroli, uprkos brojnim zahtjevima za usvajanje drugih zakona koji su strateški.
Savjet ministara BiH je u godini koja je na izmaku, između ostalog, odobravalo raspodjelu tekuće rezerve budžeta, donosilo odluke o zaduženjima, raspodjeli grantova, privremenoj zabrani izvoza drvnih sortimenata, povećanju osnovice za obračun plaća…
