Naime, još u aprilu ove godine pojavile su se informacije kako BiH neće dobiti prvu tranšu obećane pomoći iz Fonda EU za razvoj Zapadnog Balkana u iznosu od 70 miliona evra. Kao razlog nedobijanja navedenih sredstava navodilo se to da BiH u Brisel još nije poslala tzv. Plan rasta, odnosno niz dokumenata i planova koji dokazuju usklađenost zakonodavstva u BiH s evropskim standardima.
Da bi cijela stvar oko ispunjavanja evropskih uslova od strane BiH postala još zanimljivija, pobrinula se predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto, koja je bez saglasnosti predstavnika Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH, na svoju ruku, nedavno poslala Plan rasta u Brisel. Međutim, njen potez izazvao je žestoke reakcije predstavnika aktuelne vlasti u Srpskoj, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zbog toga je Borjanu Krišto uporedio sa “nenavođenom raketom”.
Kako bilo, Plan rasta za BiH otišao je u sjedište EU, ali sudeći prema prvim reakcijama iz Brisela taj dokument nije dovoljan da bi BiH odblokirala novac namijenjen njenom razvoju. Naime, kako su prenijeli brojni mediji, Evropska komisija nedavno je, uz već poznate i neispunjene zadatke domaćim vlastima, dala i novi dodatni uslov za prihvatanje Plana rasta za BiH, a to je usklađivanje viznog režima sa standardima EU.
Propuštena šansa
Taj novi uslov, između ostalog, predviđa usklađivanje viznog režima sa praksom EU, odnosno da BiH treba da uvede vize za ulazak državljana Turske, Kine, Rusije, Azerbejdžana, Omana, Katara, Kuvajta i Saudijske Arabije na njenu teritoriju.
– Očekujem dalje pregovore nakon okončanja lokalnih izbora. Druge zemlje Zapadnog Balkana neće čekati na BiH. Dokumenti drugih zemalja su usaglašeni, nalaze se u Briselu, a zeleno svjetlo za pristup novcu bi trebale dobiti sredinom oktobra – izjavio je prije par dana direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju EU, Gert Jan Kopman.
Sudeći po prvim reakcijama političara iz BiH na Kopmanovu izjavu, milijarda evra, koja je iz Fonda za razvoj Zapadnog Balkana namijenjena BiH, već se može smatrati propuštenom šansom.
– Ne očekujte od mene da kažem da ćemo uvesti vize Rusiji i Kini ili od nekih drugih ministara da će uvesti vize Turskoj – izjavio je još prije nekoliko sedmica ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, komentarišući zahtjeve iz Brisela.
Ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković, takođe je iskazao sličan stav prema istom pitanju.
– Traže uvođenje viza građanima Turske, Rusije… Ne možemo ih poslušati. Turska je prijatelj BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da političari iz Republike Srpske dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima. Nije objektivno – naveo je Konaković.
Dodao je i kako su neprihvatljivi zahtjevi EU da BiH uvede vize građanima Saudijske Arabije, pravdajući to “turističkim razlozima”.
– Pokazali smo da su se za 130 odsto povećali dolasci ljudi iz Saudijske Arabije u BiH, te tako i uticaj na ekonomiju. Razumjeli su da BiH ima specifičnosti. Uvažavamo ih, prihvatamo, oni su naši prijatelji, ali shvataju da nećemo slijepo poslušati bilo koga prije interesa BiH i naših građana – rekao je Konaković.
Inače, od šest zemalja Zapadnog Balkana koje su obuhvaćene Planom rasta, odnosno finansijskom pomoći iz EU za jačanje privrede, jedino BiH nije ispunila tražene uslove za dobijanje novca.
Vize za građane BiH
Odlično obaviješteni izvori Srpskainfo iz diplomatskih krugova otkrivaju da je glavni razlog zbog kojih je EU tražila da BiH uvede vize za ulazak građana navedenih država na njenu teritoriju povećan rizik od terorizma.
– EU prikriva informacije da skoro svakodnevno ima terorističke prijetnje, diverzije, sabotaže, paljevine fabrika, šoping centara… Oni sada pokušavaju zatvoriti mogućnost bilo kakvog pristupa EU iz zemalja koje “izvoze” terorizam. Zbog toga je taj uslov postavljen pred BiH – tvrde naši sagovornici.
Bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo podsjeća da je od 1. novembra prošle godine kao uslov za BiH uvedena i obavezna kontrola otiska prstiju, kao i brojne druge bezbjednosne mjere na granici.
– To je mjera koja je uvedena neočekivano i vanredno, jer je bilo planirano da to krene od Nove godine. Međutim, kao što vidimo, stižu nam novi uslovi – kaže Aćimović za naš portal.
Na pitanje šta nam donosi uskraćivanje saradnje s EU na području viznog režima, Aćimović odgovara da postoji realna opasnost od ponovnog uvođenja viza za građane BiH koji žele da uđu u EU.
– To nam donosi vrlo mogući povratak viza za građane BiH. Na taj način će EU spriječiti da ljudi koji su ušli u BiH automatski mogu da idu dalje. Ako se ne usaglasimo s ovim uslovima u vremenima kada je novi svjetski rat praktično u toku, to otvara mogućnost da se ponovo vrate vize za građane BiH. Neusklađivanje spoljne politike BiH sa spoljnom politikom EU dovodi u veliku opasnost BiH i interese njenih građana – ocjenjuje Aćimović.
Srpskainfo
