NOVI VISOKI PREDSTAVNIK IZ ITALIJANSKE DIPLOMATSKE ŠKOLE: Šta dolazak Antonija Zanardija Landija govori o budućnosti BiH?
Italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi dobio je nominaciju Italije za poziciju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, u trenutku kada međunarodna zajednica ulazi u osjetljivu fazu redefiniranja politike prema BiH i zapadnom Balkanu.
Ako Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) na sjednici početkom juna zaista potvrdi Antonija Zanardija Landija za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, to neće biti samo personalna promjena na čelu OHR-a. To bi mogao biti signal početka nove faze međunarodne politike prema BiH i Zapadnom Balkanu.
Nakon pet godina Kristijana Šmita, koji je obilježio jedan od najkontroverznijih perioda djelovanja OHR-a od Dejtona do danas, međunarodna zajednica očigledno traži drugačiji pristup.
Zanardi Landi nije političar niti javna figura kakav je bio Šmit. Riječ je o klasičnom diplomati stare evropske škole, čovjeku koji je gotovo cijeli profesionalni život proveo u najosjetljivijim međunarodnim misijama.
Njegova biografija nije slučajna.
Bio je ambasador u Srbiji i Crnoj Gori u periodu neposredno nakon političkih promjena na Balkanu, ambasador u Rusiji u vrijeme obnove ruskog geopolitičkog uticaja, radio je u Vatikanu, a danas predstavlja Suvereni malteški red pri Svetoj Stolici.
Takva kombinacija iskustava govori da se ne radi o čovjeku kojeg Zapad vidi kao administratora, nego kao diplomatu za krizna područja.
Poruka Italije
Veoma je zanimljivo da kandidatura dolazi upravo iz Italije.
Posljednjih godina Njemačka je bila dominantan evropski akter u politici prema BiH. Dolazak Šmita bio je simbol tog pristupa.
Međutim, Evropa danas prolazi kroz ozbiljne političke promjene. Njemačka više nema onu političku snagu koju je imala prije nekoliko godina, Francuska je zaokupljena unutrašnjim problemima, dok Italija postaje sve važniji faktor u mediteranskoj i balkanskoj politici.
U tom smislu, kandidatura Zanardija Landija može se tumačiti i kao pokušaj da se evropska politika prema BiH prebaci iz njemačkog u širi mediteranski okvir.
To nije nevažno.
Za Italiju je Zapadni Balkan pitanje neposredne bezbjednosti, migracija, energetike i trgovine. Rim tradicionalno region posmatra drugačije od Berlina.
Problem legitimiteta ostaje
Međutim, bez obzira na ime novog visokog predstavnika, ostaje isti problem koji prati OHR već godinama.
Ako bude imenovan na isti način kao Kristijan Šmit, bez potvrde Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, vlasti Republike Srpske gotovo sigurno neće priznati njegov legitimitet.
Time bi novi visoki predstavnik već prvog dana mandata ušao u identičan politički problem u kojem se nalazio i njegov prethodnik.
Drugim riječima, promjena čovjeka sama po sebi ne rješava ključni spor oko OHR-a.
Nova geopolitika Balkana
Još važnije pitanje jeste zašto se upravo sada mijenja visoki predstavnik.
Odgovor vjerovatno nije samo u BiH.
Rat u Ukrajini, promjene u američkoj politici, energetski koridori, kinesko prisustvo u regionu i sve veća geopolitička konkurencija na Balkanu učinili su da Zapad ponovo region posmatra kao strateški važan prostor.
U tom kontekstu, OHR postaje samo jedan od instrumenata šire politike.
Zato imenovanje Zanardija Landija vjerovatno ne predstavlja korak ka gašenju međunarodnog prisustva u BiH, nego prije pokušaj da ono dobije novi diplomatski oblik.
Šta slijedi?
Ako bude potvrđen, novi visoki predstavnik će naslijediti zemlju koja je politički podijeljena, institucije koje funkcionišu uz velike teškoće i međunarodnu zajednicu koja više nije jedinstvena kao prije dvadeset godina.
Njegov najveći izazov neće biti korištenje bonskih ovlaštenja, nego pitanje može li uopšte obnoviti minimum političkog povjerenja između domaćih aktera i međunarodnih centara moći.
Jer danas problem BiH više nije samo unutrašnji politički sukob.
BiH se ponovo nalazi na raskršću interesa velikih sila, između evropskih integracija, američkih strateških planova, ruskog uticaja i novih globalnih preslagivanja.
Zato pitanje ko dolazi nakon Šmita nije samo pitanje jednog čovjeka. To je pitanje nove faze međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini i Balkanu u cjelini.
ISTOK
