Potvrđuju ovo i naši sagovornici iz turističkih organizacija Banjaluke i Trebinja, koji navode da je ipak teže baviti se receptivnim turizmom, odnosno dovođenjem stranih turista u našu zemlju.
Zoran Sanković iz Turističke organizacije Banjaluka (TOBL) kazao je da se receptivni turizam u osnovi može posmatrati samo kao zajednička sprega javnog i privatnog sektora i zainteresovanih strana.
– To, naravno, kreće od turističkog vodiča, restorana, hotela jer je svima u interesu povećan broj dolazaka i svi zajedno djelujemo u razvoju receptivnog turizma – rekao je Sanković za “Nezavisne”.
Ističe da se većina agencija u Banjaluci pretežno bavi inicijativnim turizmom te im je osnovna djelatnost odvođenje ljudi odavde na druge destinacije.
– Iako većina njih vjerovatno ima mogućnost da organizuje dovođenje turista ovdje, neki od njih nude samo odlaske, dok se, recimo, neki bave organizacijom događaja, manifestacija, a neki su isključivo orijentisani na receptivni turizam – objašnjava Sanković.
S druge strane, kako kaže, TOBL promoviše osnovne vrijednosti koje su u javnom vlasništvu, kao što je tvrđava Kastel i druge lokacije na području grada koje turisti prvo posjete kada dođu u grad. On navodi da su na području Banjaluke dvije-tri agencije koje su aktivno uključene, pored inicijativnog, i u receptivni turizam, ali ističe da ih je na tržištu teško razdvojiti.
– Na primjer, ukoliko bi određena agencija pored te djelatnosti radila s agencijama iz drugih zemalja koje su zainteresovane za rezervaciju smještaja, usluge turističkih vodiča te organizovanje određenih turističkih usluga u Banjaluci, oni bi onda bili i agencija koja radi na receptivnom turizmu. Većina njih ipak radi inicijativni turizam – dodaje on.
Ističe da postoji problem organizacije svih tih usluga na lokalu, plaćanja, zakupa i organizacije.
– Mislim da je zahtjevnije za određenu agenciju baviti se receptivnim turizmom, jer kroz inicijativni turizam dobijate gotov proizvod koji već prodajete u ime neke druge agencije, dok npr. ovdje morate organizovati dolazak, transfer, smještaj, što zahtijeva mnogo veću logistiku i trošenje više resursa – istakao je on.
Podsjećamo, Banjaluka je, od kada se mjeri turistički promet, ove godine dostigla najveći broj dolazaka za devet mjeseci, i to 66.691 dolazak ili 79,7 odsto više nego u istom periodu lani, kada je evidentirano 37.120 dolazaka.
Kako navode iz Turističke organizacije grada Trebinje za “Nezavisne”, receptivni turizam je u ovom gradu svakako u ekspanziji.
– Kada je riječ o ovom turizmu, s ponosom možemo istaći da je na osnovu prikupljenih statističkih podataka ova turistička sezona najbolja do sada. Tome u prilog govori i činjenica da smo već u ljetnim mjesecima dostigli i prestigli rekordnu posjećenost iz 2019. godine – rekli su iz Turističke organizacije grada Trebinje.
Naglašavaju da bilježe uvećanje za više od 70 odsto.
– Iskreno se nadamo da će se ovaj trend nastaviti i u budućnosti – kažu oni.
Dodaju da imaju izuzetnu saradnju sa svim poslovnim subjektima iz oblasti turizma i ugostiteljstva, koji posluju na području Trebinja.
– Intenzivno radimo na svim vidovima promocije: razni vidovi promo-materijala, posjete sajmovima kako u regionu, tako i na inostranim sajmovima te reklamnog oglašavanja. Potpisali smo više sporazuma o saradnji sa Valjevom, Budvom, Herceg Novim, Nikšićem…, čime nastojimo da učvrstimo i razvijemo regionalnu saradnju – istakli su iz ove turističke organizacije.
Nezavisne
