Nije dovoljno samo kritikovati postojeću vlast, od opozicije se očekuje da ponudi jasan, konkretan i uvjerljiv program koji pokazuje ne samo šta bi radila drugačije, nego i kako bi to sprovela u praksi.
Upravo na toj liniji razmišljanja, pravnik Milko Grmuša iznosi tezu da se kvalitativna razlika između vlasti i opozicije mora dokazivati kroz transparentne procedure, depolitizaciju institucija i borbu protiv korupcije – ne deklarativno, nego kroz konkretne poteze čim se za to ukaže prilika.
– Ljudi, koji nisu u vlasti, treba da imaju jasan program koji će ponuditi narodu. Tu treba da navedu šta će raditi kao vlast i šta je ono što će raditi drugačije nego vlast. Još važnije, to ne treba samo napisati, nego kad se dobije prilika za vršenje vlasti, na konkretnom primjeru i pokazati. Tu sam uvijek mislio na to da se sprovode javni konkursi i da se biraju najbolji, da ne bude riječi o partijskoj podjeli plijena. Isto tako za postupke javnih nabavki – da se ne fingiraju, nego da se biraju najbolje ponude. Te neke stvari su dovoljne da se pokaže da je opozicija drugačija i kvalitativno bolja od vlasti – smatra Grmuša.
U tom kontekstu, Grmuša pravi paralelu sa izborima u Mađarskoj, gdje se, kako kaže, dio opozicionog narativa fokusirao manje na spoljnu politiku Viktora Orbana, a više na unutrašnje slabosti sistema – prije svega, korupciju, klijentelizam i zarobljene institucije.
– Mađari nisu toliko vodili računa o Orbanovoj spoljnoj politici, nego su bili umorni od korupcije, partokratije, trulog sistema – kaže on.
Ako je, kaže Grmuša, ideja opozicije samo zamijeniti vlast, onda treba da radi sve ono što vlast radi.
– Treba to da radi puta tri gore i da na taj način kaže – mi ćemo sve isto kao Dodik, samo žešće. Na taj način bi privukli Dodikovu partijsku infrastrukturu sebi, a neopredijeljene ostavili u apatičnom stanju – zaključio je Grmuša.
Srpskainfo
