Opozicija tigar od papira

Međusobne optužbe, politička nadmudrivanja i borba oko toga ko će biti kandidati za inokosne funkcije, već sada „sapliću“ opoziciju na putu ka Palati Republike i Predsjedništvu BiH.

Čak i ako, uprkos preprekama, uspiju da stignu do cilja, njihova sreća bi mogla da bude kratkog daha, jer bi bez onoga, na šta su, očigledno, potpuno zaboravili, izborna pobjeda ostala tek polovična.

Bez većine u parlamentu, i osvojene funkcije lako mogu (p)ostati samo politički trofeji bez stvarne moći. Jer skupštinska većina nije puki broj na papiru, već mehanizam kroz koji se zaista upravlja – od budžeta i zakona, do imenovanja i kontrole rada Vlade. Funkcije poput predsjednika Republike ili člana Predsjedništva BiH jesu politički snažne i vidljive, ali bez oslonca u Narodnoj skupštini Republike Srpske ostaju ograničenog dometa.

Vladajuća struktura tu računicu odavno drži pod kontrolom. Sa više od 50 poslanika, većina okupljena oko SNSD bez ikakvih problema ostvaruje sve svoje zamisli.

Nasuprot tome, opozicija sa oko 26 poslanika iz SDS, PDP, Liste za pravdu i red i Narodnog fronta, u ovom trenutku nema kapacitet da presudno utiče na odluke. Bez najmanje 42 poslanika, svaka inicijativa ostaje tek na nivou prijedloga.

Zato analitičari sve češće upozoravaju da ključ izbora nije samo u pronalasku „najboljeg pojedinca“, već i u građenju široke i funkcionalne političke baze. To, između ostalog, znači i pažljiv izbor kandidata za parlament.

Rogovi u vreći

Politička analitičarka Tanja Topić, kaže za Srpskainfo da ste, ukoliko nemate skupštinsku većinu, svedeni na „tigra od papira“. To se, dodaje ona, najbolje vidi na primjeru Banjaluke i Bijeljine.

-Mislim da se opozicija bori sama sa sobom, pa onda unutar bloka svaka stranka za fikciju, nešto što je hipoteticki moguće, ali ne mora da se dogodi. I pri tome nas ubjeđuju, dok se međusobno verbalno hvataju za vratove, da mogu pobijediti samo jedinstveni i u jednoj koloni. Naizgled, rogovi u vreći pozivaju na jedinstvo. Pri tome se račun pravi bez krčmara, što smo najbolje vidjeli na primjerima gradonačelnika Banjaluke i Bijeljine – kaže Topićeva.

Podrška naroda

Komunikolog Mladen Bubonjić, s druge strane, naglašava da inokosne funkcije implicitno znače i primat u okviru neke političke organizacije.

-Na taj način se pozicioniraju za neki naredni period. U tom kontekstu, borba za inokosne funkcije daje više na značaju, bez obzira na snagu u parlamentu, jer bi se na taj način pokazalo da taj, ko je dobio podršku za inokosnu funkciju od strane građana, ima veći politički legitimitet u odnosu na nekoga ko bi bio samo kroz parlament izabran – kaže Bubonjić.

Iz tog razloga su, kaže, veoma važne inokosne funkcije.

-U vlasti imamo nešto potpuno drugačije, jer nije bitno ko će biti kandidat za inokosne funkcije, dok god je to  postavljeno tako da sve dolazi iz jednog centra i da je samo jedna osoba važna. A u opoziciji je pitanje ko će biti prvi među jednakima i na taj način dokazati da može da prikupi glasove, da na taj način ostvari rezultat i potvrdi politički legitimitet – kaže Bubonjić.

U ovom trenutku je, naglašava, važnija borba za inokosne funkcije, jer se ta osoba bira direktno i potvrđuje se izbor od strane građana.

-Na taj način se stiče politički legitimitet, jer to je znak da, pored podrške koalicionih partnera, imate podršku naroda – zaključio je Bubonjić.

Srpskainfo