Gardijan: Sve dublji razdor između SAD-a i evropskih saveznika oko budućnosti BiH
Sve dublji razdor između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih saveznika oko budućnosti Bosne i Hercegovine otvoreno je izbio na površinu nakon spora o izboru novog visokog predstavnika međunarodne zajednice, piše britanski Guardian.
Američka ambasada u Sarajevu zaprijetila je da će SAD “preispitati” svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH, nakon što evropske države nisu podržale kandidata kojeg je favorizovao Washington za poziciju novog visokog predstavnika.
Na sastanku Vijeća za implementaciju mira, PIC-a, održanom ove sedmice u Sarajevu, SAD su podržale italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija. S druge strane, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i većina evropskih država podržale su francuskog izaslanika za Zapadni Balkan Renéa Troccaza.
Prema pisanju Guardiana, administracija Donalda Trumpa zalagala se i za slabljenje ovlasti visokog predstavnika, posebno kada je riječ o mogućnosti nametanja odluka radi zaštite principa Dejtonskog sporazuma. Upravo tim sporazumom okončan je rat u BiH, u kojem je stradalo oko 100.000 ljudi, ali političke i etničke podjele u zemlji nikada nisu istinski prevaziđene.
Američka ambasada u Sarajevu oglasila se na platformi X, navodeći da su SAD “razočarane” jer evropske države nisu uspjele postići konsenzus oko evropskog kandidata.
“Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Države da preispitaju našu ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u BiH”, navedeno je u objavi američke ambasade.
Iako SAD više nemaju značajno vojno prisustvo u Bosni i Hercegovini, gdje danas djeluje manja mirovna misija Evropske unije, Washington je i dalje zadržao važan politički uticaj kroz PIC i bilateralne odnose.
Guardian navodi da bi PIC krajem mjeseca trebalo ponovo pokušati postići dogovor o novom visokom predstavniku, a do tada bi se mogli pojaviti i kompromisni kandidati.
Jedan evropski zvaničnik rekao je za Guardian da bi region možda mogao imati koristi od smanjenja američke uloge, naročito zbog sve većih sumnji u motive Trumpove administracije. List podsjeća da su SAD prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, proruskom lideru bosanskih Srba i zagovorniku secesionističke politike, nakon navodne višemilionske lobističke kampanje u Washingtonu.
SAD su, prema navodima Guardiana, vršile pritisak i na odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta da podnese ostavku nakon što je nametnuo kaznene mjere protiv Dodika zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.
U tekstu se ističe i da su članovi porodice i saradnici Donalda Trumpa sve aktivniji u poslovnim interesima u Bosni i Hercegovini. Kao primjer se navodi posjeta Donalda Trumpa Juniora Banjoj Luci u aprilu, kada je bio gost sina Milorada Dodika.
Politički analitičar za Balkan Jasmin Mujanović rekao je za Guardian da je Trumpova administracija, po svemu sudeći, pogrešno procijenila svoj uticaj na evropske članice PIC-a.
“Amerikanci su, čini se, smatrali da nije naročito važno šta Evropljani misle i pretpostavili su da će ih oni jednostavno slijediti. Mislim da je to bilo pogrešno čitanje trenutka”, rekao je Mujanović.
On dodaje da se postavlja pitanje zašto Washington toliko insistira baš na Landiju.
“Ne znamo kakvi dogovori postoje između Landija i Amerikanaca zbog kojih su oni toliko entuzijastični u vezi s njegovom kandidaturom”, rekao je Mujanović.
Prema izvještajima sa sastanka PIC-a u Sarajevu, SAD su kandidaturu Landija promovisale čak energičnije nego sama Italija.
Kurt Bassuener, suosnivač berlinskog think-tanka Democratization Policy Council, ocijenio je da se ne radi samo o kadrovskom pitanju, nego o strateškoj odluci koja bi morala biti dio šire regionalne politike.
“Čini se da američku poziciju ne pokreće samo ideologija, nego i poslovni interes. Izgleda kao da je to prioritet: dobiti ustupke, dobiti ugovore i izvlačiti korist”, rekao je Bassuener za Guardian.
BUKA
