Zakon o sukobu interesa uzburkao duhove u SNSD-u

Kako se bliži kraj marta i krajnji rok za ispunjavanje uslova za otvaranje pregovora BiH sa EU, tako su političari ubrzali sa hitnim sjednicama i usvajanjem zakona koje je EU tražila. Kao posljednji uslov usvojen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa čime je Republika Srpska isključena iz odlučivanja Komisije za sukob interesa BiH.

Građani u BiH su navikli da slušaju kako su godine, mjeseci, izbori, dani ili neki događaji veoma ključni. To je slučaj i sa ispunjavanjem uslova za otvaranje pregovora BiH sa EU gdje su tenzije dostigle maksimum.

I u ovom slučaju Republika Srpska je izašla okrnjena, na šta je upozorio i jedan od ključnih ljudi SNSD-a Nebojša Radmanović koji je rekao da je u Zakonu o sukobu interesa ugrožena konstitutivnost naroda i da to može imati dalekosežne posljedice za BiH ali i za Republiku Srpsku.

Međutim njegove stranačke kolege misle suprotno pa se postavlja pitanje da li je sukob interesa izazvao sukob unutar SNSD-a?

„BiH očekuje ispunjenje svih tih kriterija  i uopšte cijela reforma bez obzira koliko smo u ovom procesu sada uslovno rečeno ispunili ili ne do kraja će morati ispuniti sve. Usvajanjem tih zakona i reformom ne samo pravosuđa nego svih aspekata u društvu treba stvoriti pravednije društvo da bi bilo manje korupcije i manje kriminala i da ne bi bilo prilika za političku elitu da zloupotrebaljava cijeli sistem u ovoj zemlji“, smatra Mladen Bubonjić, politički analitičar.

Možda baš toj političkoj eliti i ne odgovara ulazak u EU jer je sve manje učinjenog dok je i dalje popis obaveza pred Bosnom i Hercegovinom jako dug.

Sa druge strane, otvaranje pregovora sa EU bi političarima označilo put kojim se trebaju voditi za usvajanje novih zakona koji bi zemlju izvukli sa vegetiranja na dnu evropskih integracija.

„Zanimljivo je kako mi slavimo svaki mali korak i koliko smo daleko od članstva u EU, a kada se sjetimo kako su i kad druge zemlje krenule u pregovore i još nisu postale članice ali nama je i to veliko da počnemo pregovore  pa ćemo onda narednih desetak godina pregovarati“, kaže Ivana Marić, politički analitičar.

Da li je dovoljno da političari iz Bosne i Hercegovine usvoje svih 14 ključnih prioriteta ili zaista pitanje ulaska u EU ne zavisi od političara već opredijeljenosti zemalja članica da li žele BiH u svojoj porodici. To znači da je dovoljno da jedna članica bude protiv i da sav trud padne u vodu.

„Nikako ne možemo sve pregovore koji će biti otvoreni u martu sa EU da kažemo da su zaslužni naši političari nego da je samo interes i EU da ovaj region više veže za sebe i uključi u proces integracija. To je jedini razlog zašto mi otvaramo pregovore i ući ćemo u martu u čitav ovaj paket čitavog regiona“, ističe Velizar Antić, politikolog.

Uz 14 ključnih prioriteta iz 2019. godine i devet koraka iz 2022. godine, BiH je kandidat sa najdužom i najtežom listom uslova za otvaranje pregovora i još uvijek kandidat sa najmanjim brojem ispunjenih uslova.

Takođe, Bosna i Hercegovina je jedini kandidat koji je nazadovao u ključnim područjima od trenutka kada je postala kandidat za članstvo u EU u decembru 2022.

Ipak, činjenica je da je sve više onih koji vjeruju da će se otvoriti pregovori sa EU ali ne zahvaljujući političkim elitama u BiH nego geopolitičkoj situaciji, a Republika Srpska u sve to ulazi okrnjena za entitetski način glasanja u Komisiji za sprečavanje sukoba interesa.

(BN)