Popis stanovništva u BiH „ničiji“ prioritet: „Političko, a ne matematičko pitanje“

Popis stanovništva u BiH „ničiji“ prioritet: „Političko, a ne matematičko pitanje“

Koliko bi stanovništva bilo, koja bi bila nacionalna i polna zastupljenost, koliko ima mladih, koji broj građana je otišao?

Ovo su samo neka od pitanja na koje ove godine Bosna i Hercegovina neće imati odgovor, jer nije provela popis stanovništva, uprkos tome što je od posljednjeg prošlo tačno deset godina.

Upravo je popis stanovništva jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji, kako se navodi u posljednjem izvještaju o napretku. To je obaveza zemlje kao kandidata za članstvo, jer nijedna država ne može postati članica bez popisa.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se traži usvajanje mape puta za pripremu za popis stanovništva. Ukazuju i na činjenicu na sporost u pripremama sljedećeg popisa stanovništva.

„Jedva da je napravljen neki napredak u pripremama za sljedeći popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, te nije postignut ni dogovor oko potrebnih propisa između uključenih institucija“, naveli su u Delegaciji EU u BiH za RSE.

Slično misle i u Eurostatu, statističkoj agenciji Evropske unije.

Navode kako se radi o važnoj komponenti u usklađivanju sa zahtjevima postavljenim u Poglavlju 18 acquis-a EU pod nazivom „Statistika“, u kojem se navode standardi i zahtjevi koji se odnose na statistički sistem.

Svi zahtjevi iz Evropske unije nisu naišli na razumijevanje kod bh. vlasti koje do sada nisu napravile nijedan korak da do popisa dođe.

Prema popisu iz 2013. godine, u BiH je živjelo oko 3,5 miliona stanovnika.

U Savjetu ministara ‘niko ne priča o popisu’

„Od sastanaka na kojima sam ja bio prisutan, nije bilo riječi o popisu stanovništva, a mislim da to nije tema koja je u ovom trenutku prioritet bilo koga u BiH“.

Ovako je na upit RSE o popisu stanovništva odgovorio Nenad Nešić, ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine. On je lider Demokratskog narodnog saveza i bliski koalicioni partner Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Ministarstvo bezbjednosti je jedno od državnih ministarstava koje je imalo zaduženja u popisu 2013. godine. Uključena su bila još i Ministarstvo odbrane, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, te Ministarstvo vanjskih poslova.

Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice i lider stranke Bosanskohercegovački zeleni za RSE je naveo kako u Savjetu ministara BiH „niko ne priča o popisu“.

„Nema nikakve aktivnosti povodom popisa u Bosni i Hercegovini. Naravno da je to tuga i žalost, da trebamo imati svakih deset godina popis. Ne raspravlja se o njemu, ne razgovara, niti, koliko ja znam, u dogledno vrijeme ni planira“, rekao je Hurtić, ne želeći da komentariše razloge takve situacije.

Za popis stanovništva je potrebna politička saglasnost, ističe Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH i predsjednik partije Narod i Pravda, a na pitanje zašto nema političke saglasnosti i ko se protivi popisu, nije mogao dati konkretan odgovor.

„Da budem iskren, nikada niko nije rekao ‘neću to’, ali kad god bismo to otvarali, niko nije pokazivao neki veliki interes za to“, kaže Konaković.

Dodaje kako je trenutno prioritet ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za BiH, te da očekuje da bi se i popis, kao dio evropske agende mogao naći na dnevnom redu.

Konaković je mišljenja da bi novi popis pokazao koliko je građana napustilo Bosnu i Hercegovinu.

„Možda zato neki političari bježe od te teme. Ne smatraju je prioritetnom“, rekao je Konaković, ne imenujući koji su to političari.

Šta je do sada urađeno na pripremi popisa?

Za sprovođenje popisa stanovništva zadužena je Agencija za statistiku BiH koja to treba da uradi u saradnji sa zavodima za statistiku dva bh. entiteta.

No, da bi popis bio proveden, potrebno je da bude usvojen Zakon o popisu na državnom nivou.

Savjet ministara BiH još 2019. godine zadužio je Agenciju za statistiku da počne aktivnosti u vezi sa pripremom potrebnog zakona.

Formiran je radni tim, ali u Agenciji za statistiku BiH za RSE navode da se radi o „zakočenom procesu“, ne navodeći dokle je stigla priprema Zakona o popisu BiH.

U odgovoru nije precizirano ni kada bi sljedeći popis stanovništva u BiH mogao biti održan.

Istovremeno, u Republičkoj agenciji za statistiku Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, naveli su da proces stoji od polovine 2021. godine.

„Tačno 12. marta 2021. godine nama je došao tekst prednacrta Zakona o popisu. Mi smo komentare, prijedloge izmjena i sugestija na taj tekst poslali u predviđenom roku u aprilu iste godine. I otprilike na tome se stalo. Nakon toga, mi nismo dobili nikakvu povratnu informaciju vezanu za aktivnosti oko tog Zakona“, rekao je za RSE Željko Asentić, pomoćnik direktora Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Asentić kaže da su u Zavodu za statistiku Republike Srpske „opredijeljeni“ da se popis stanovništva u BiH održi.

A direktor Zavoda za statistiku drugog bh. entiteta Emir Kremić, nije mogao mogao reći ništa u vezi teksta zakona.

„To su sastanci koji su održani, znači svi materijali koji su pripremljeni, urađeni, dostavljeni su Agenciji za statistiku BiH. Ovo je sve što mogu da kažem. U ime Federalnog zavoda za statistiku mogu da kažem da kontinuirano kolege rade zaista na pripremama, na ažuriranjima“, rekao je Kremić.

Zakon o popisu stanovništva treba da definiše vrijeme provođenja popisa stanovništva domaćinstava i stanova, budžet i osnovne smjernice za metodologiju rada te način prikupljanja podataka.

Aleksandar Trifunović, urednik Magazina „Buka“, napominje da je popis stanovništva u BiH i dalje političko, a ne matematičko pitanje.

„U atmosferi ovoj kojoj smo, rezultati popisa sigurno ne bi pokazali pravo stanje, jer je činjenica da nas nikad manje nije bilo od rata na ovamo. Svjetska banka, čini mi se i mnoge međunarodne institucije, neformalno barataju sa cifrom da nas nema više od dva miliona“, rekao je Trifunović za RSE.

Savjet ministara BiH još 2019. godine zadužio je Agenciju za statistiku da počne aktivnosti u vezi sa pripremom potrebnog zakona.

Formiran je radni tim, ali u Agenciji za statistiku BiH za RSE navode da se radi o „zakočenom procesu“, ne navodeći dokle je stigla priprema Zakona o popisu BiH.

U odgovoru nije precizirano ni kada bi sljedeći popis stanovništva u BiH mogao biti održan.

Istovremeno, u Republičkoj agenciji za statistiku Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, naveli su da proces stoji od polovine 2021. godine.

„Tačno 12. marta 2021. godine nama je došao tekst prednacrta Zakona o popisu. Mi smo komentare, prijedloge izmjena i sugestija na taj tekst poslali u predviđenom roku u aprilu iste godine. I otprilike na tome se stalo. Nakon toga, mi nismo dobili nikakvu povratnu informaciju vezanu za aktivnosti oko tog Zakona“, rekao je za RSE Željko Asentić, pomoćnik direktora Zavoda za statistiku RS.

Asentić kaže da su u Zavodu za statistiku RS „opredijeljeni“ da se popis stanovništva u BiH održi.

A direktor Zavoda za statistiku drugog bh. entiteta Emir Kremić, nije mogao mogao reći ništa u vezi teksta zakona.

„To su sastanci koji su održani, znači svi materijali koji su pripremljeni, urađeni, dostavljeni su Agenciji za statistiku BiH. Ovo je sve što mogu da kažem. U ime Federalnog zavoda za statistiku mogu da kažem da kontinuirano kolege rade zaista na pripremama, na ažuriranjima“, rekao je Kremić.

Zakon o popisu stanovništva treba da definiše vrijeme provođenja popisa stanovništva domaćinstava i stanova, budžet i osnovne smjernice za metodologiju rada te način prikupljanja podataka.

Aleksandar Trifunović, urednik Magazina „Buka“, napominje da je popis stanovništva u BiH i dalje političko, a ne matematičko pitanje.

„U atmosferi ovoj kojoj smo, rezultati popisa sigurno ne bi pokazali pravo stanje, jer je činjenica da nas nikad manje nije bilo od rata na ovamo. Svjetska banka, čini mi se i mnoge međunarodne institucije, neformalno barataju sa cifrom da nas nema više od dva miliona“, rekao je Trifunović za RSE.

Zašto je bitan popis stanovništva?

Bosna i Hercegovina trenutno nema tačne podatke o broju stanovnika, niti bilo kojem drugom bitnom demografskom podatku, s obzirom na dostupne podatke o masovnom odlasku, prije svega mladih i obrazovanih ljudi, upozorava Amer Osmić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Osmić za RSE navodi da su podaci iz popisa „ključ za mnoge važne dokumente za razvoj Bosne i Hercegovine“.

„Mi, nažalost, sada sve stvari radimo na osnovu podataka iz 2013. godine, a znamo da je došlo do velikog broja migracijskih kretanja, što stanovništva unutar BiH“, kaže Osmić.

On je mišljenja da se mora promijeniti fokus prema popisu stanovništva, da se to ne doživljava kao političko, već esencijalno društveno pitanje.

Dodaje da je u posljednjoj deceniji bilo evidentno „pražnjenje“ dijelova Bosne i Hercegovine.

Najveći odljev stanovništva se vidi, po njegovim riječima, u sjeveroistočnim i sjeverozapadnom dijelu BiH, te u regiji srednje Bosne.
Šta kažu trenutne procjene o broju stanovnika?

U Agenciji za statistiku BiH ističu da je prema njihovim zadnjim procjenama, u 2022. godini u Bosni i Hercegovini bilo oko 3,4 miliona stanovnika.

Međutim, priznaju da taj podatak nije pokazatelj pravog stanja.

„Ova se procjena radi samo na osnovu vitalne statistike (broja rođenih i umrlih) u odnosu na broj stanovnika iz popisa stanovništva iz 2013. godine, a ne obuhvata podatke o eksternoj migraciji stanovništva (preseljenju osoba iz jedne države u drugu)“, kažu u Agenciji za statistiku BiH na upit RSE.

U odgovoru se dodaje i da nema podataka o napuštanju BiH „zbog nedostatka administrativnih evidencija o ljudima koji se iseljavaju/useljavaju iz/u BiH“.

Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, po riječima Anesa Osmića, istraživanjima je došao do podatka da u BiH ima „daleko manje“ od 3,2 miliona građana.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u Federaciji BiH 2.219.220 (62,85 posto), u Republici Srpskoj 1.228.423 (34,79 posto), te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto).

Jedini poslijeratni popis u BiH koštao je oko 45 miliona maraka (22,5 miliona evra).

Prije 2013. godine popis stanovništva u BiH je urađen 1991. godine.

Tada je u BiH živjelo 4,3 miliona stanovnika.

Podaci iz tog popisa koristili su se više od dvadeset godina, iako su se nakon rata struktura stanovništva i broj stanovnika BiH u potpunosti izmijenili.

(RSE) Foto: Ilustracija/HI)

CATEGORIES
Share This