Može li Srpska obustaviti saradnju sa Sjevernoatlantskim savezom?

Bez obzira na najavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će biti obustavljene sve aktivnosti saradnje sa Sjevernoatlantskim savezom, te da će svi ljudi iz RS prestati da rade na tome, različita su mišljenja koliko je njegova tvrdnja sprovodiva da li će BiH nastaviti put ka NATO-u.

Dodik je rekao da će svi koji rade na pristupanju NATO-u to prestati, počevši od zamjenika ministra u Savjetu ministara i ministara u Vladi Srpske do svih operativaca na tim pitanjima, zaključno sa komisijom u kojoj sjedi jedan broj Srba koju je imenovao Savjet ministara.

Zamjenik ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara i predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om Josip Brkić potvrdio je za portal CAPITAL da je partnerski odnos sa ovom alijansom duboko ukorijenjen i da će se put ka članstvu itekako nastaviti.

“Moj komentar na ove najave može biti samo, da u skladu sa usvojenim dokumentima i zakonima u kapacitetu koje imaju institucije BiH, mi nastaljamo sarađivati sa NATO-om. Da li će neko odlučiti da blokira tu saradnju, to je njihova, može biti, politička odluka. Bez obzira na sve, BiH nastavlja saradnju sa NATO-om na osnovu ranije usvojenih dokumenata, među kojima su Zakon o odbrani BiH, Principi i smjernice spoljne politike BiH”, rekao je Brkić.

Na pitanje kakve bi mogle biti potencijalne posljedice ako bi se predstavnici srpskog naroda povukli u skladu sa Dodikovim željama, Brkić je izbjegao konkretniji odgovor riječima da mu je teško da spekuliše i pretpostavlja šta bi bilo kad bi bilo.

Još nije vrijeme za članstvo

“Rad Komisije za saradnju sa NATO-om prepoznaje sve specifičnosti BiH i koristi konsenzus kao model odlučivanja. On se pokazao kao efikasan i osiguravao je na duge staze da će odluke biti održive i sprovodive. Naše približavanje NATO-u u prvom redu zavisi od nas, ali i alijanse. Ja sam lično rekao, a to je i stav političke grupacije kojoj pripadam, da je politika otvorenih vrata, odnosno proširenja, dobra. Vjerujemo, dakle, da ćemo jednom doći do trenutka kada ćemo razgovarati o članstvu, ali govoriti o tome danas, u BiH, ali i u Sjevernoatlantskom savezu jednostavno nije na dnevnom redu”, rekao je Brkić i dodao da ćemo razgovarati o članstvu tek tada za to dođe vrijeme i kada odlučimo da li ćemo dio suvereniteta prenijeti ili ne.

Zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović kaže za CAPITAL da itekako postoje legalni načini za sprovođenje u praksi prekida saradnje sa NATO ako nema političke volje za nastavkom tih aktivnosti.

“Kao što je poznato, Predsjedništvo BiH je jedino nadležno za spoljnu i odbrambemu politiku, pa tako i za pitanje integracija, saradnje ili odustajanja od saradnje sa NATO-om. Dejtonski mirovni sporazum jasno je definisao da se sve odluke moraju donositi u skladu sa dogovorom dva entiteta i tri naroda, sve ostalo bi bilo anti-dejtonski. Upravo je Dejtonski mirovni sporazum dao mehanizme blokade odluka koje nisu u interesu jednog od tri naroda ili jednog od dva entiteta. Takođe, trenutno postoji Komisija za saradnju sa NATO u kojoj su članovi predstavnici iz RS, koji mogu biti protiv ili da ne učestvuju u radu Komisije. Savjet ministara usvaja izvještaje navedene Komisije, pri čemu je poznato da ako ministri iz RS budu protiv, oni neće biti usvojeni. Stvar je vrlo jednostavna, tako da itekako postoje legalni načini za sprovođenje u praksi prekida saradnje sa NATO, ako nema političke volje za nastavkom tih aktivnosti”, kaže Goganović.

Dodik je rekao da svi ljudi iz Srpske koji rade na pitanjima pristupanja NATO alijansi više to neće raditi.

“Od zamjenika ministra u Savjetu ministra i ministara u Vladi Srpske do svih operativaca na tim pitanjima, zaključno sa komisijom u kojoj sjedi jedan broj Srba koju je imenovao Savjet ministara. U tom pogledu mi ćemo prekinuti da radimo. Mi ne možemo da budemo član NATO saveza, ne zbog sukoba Ukrajine i Rusije. Mi smo to i prije govorili. Zar treba da se bojimo NATO saveza i da kažemo da smo se prošli put šalili. Ne nismo se šalili, sada smo odlučniji”, rekao je Dodik i dodao da Republika Srpska ništa nema od njih, osim stalnog traženja nečega.

Dodikova najava uzbunila je i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država koja je odmah oštro reagovala nazvala njegovu retoriku separatističkom na koju neće mirno gledati.

“Prijetnje otcjepljenjem od BiH predstavljaju antidejtonsko djelovanje koje je neodgovorno, opasno i štetno za integraciju BiH u evroatlantske institucije. Prema Ustavu BiH, ni entitet niti bilo koja druga niža administrativna jedinica nemaju pravo otcjepljenja, a SAD neće mirno gledati ako Milorad Dodik bude radio na potpirivanju novog sukoba. Retorika i prijetnje Milorada Dodika pokušaj su odvlačenja pažnje od stvarnih problema s kojima se suočavaju građani RS: tekuće kampanje vlasti radi oduzimanja osnovnih sloboda, neuspjeha u rješavanju problema porasta cijena hrane, smještaja i transporta, te kontinuiranih nastojanja da se budućnost RS optereti hipotekom kroz neodgovorno zaduživanje od strane vlade”, poručili su iz Ambasade SAD-a.

U vezi Dodikove prijetnje da će prestati sarađivati sa NATO savezom, podsjećaju ga da Zakon o odbrani iz 2005. godine obavezuje državne vlasti da sprovode aktivnosti potrebne za pristupanje Bosne i Hercegovine NATO savezu. To uključuje i održavanje čvrstog partnerstva i saradnje sa NATO.

“Milorad Dodik nema ovlašćenja da jednostrano suspenduje ili mijenja ovaj ili bilo koji drugi zakon”, poručili su iz ove ambasade.

Spoljna politika nedvosmisleno na sjevernoatlantskom putu

A spoljna politika BiH to pokazuje sasvim jasno, jer je od 2006. godina naovamo, potpisana gomila dokumenata i sporazuma, te realizovan niz projekata koji nas nedvosmisleno vode ka članstvu.

Na sajtu Savjeta ministara BiH navodi se da je ključni element za ostvarivanje vojne sigurnosti BiH da postane članica NATO-a, jer joj u tom slučaju njen nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet garantuje cijeli savez.

Iako članstvo u NATO programu PfP-a (Partnerstvo za mir, Partnership for Peace) ne donosi garancije kolektivne bezbjednosti, navode, kao što to čini puno članstvo u NATO-u, ono predstavlja prvi korak u tom pravcu.

BiH je prihvatila poziv u NATO program Partnerstvo za mir  (PfP) i potvrdila svoju predanost načelima i ciljevima naznačenim u Okvirnom dokumentu PfP-a i Osnovnom dokumentu Evroatlanskog partnerskog vijeća (EAPC).

Samo u posljednjih pet godina usvojeni su brojni planovi implementacije i odbrane, akcioni planovi razvoja, programi reformi i tako dalje.

Podnošenje prvog ANP-a za BiH (Godišnjeg nacionalnog programa) NATO je odobrio 5. decembra 2018. godine, a u novembru 2019. godine Predsjedništvo BiH  usvojilo program reformi BiH 2019-2020.

U januaru 2020. godine Politički komitet NATO-a svojim zaključcima prihvatio predloženi Program reformi BiH 2019-2020, a te godine BiH je predsjedavala Američko-jadranskom poveljom (A5).

Savjet ministara Bosne i Hercegovine (BiH) jednoglasno je usvojio prijedloge Programa reformi BiH za 2021. i 2022. godinu, koji su prije toga nekoliko puta skidani sa dnevnog reda.

Ovo su dva ključna dokumenta koji predstavljaju politički i pravni okvir saradnje BiH i NATO saveza. Ostalo je još da ga prihvati Predsjedništvo BiH.

Ove godine planirano je usvajanje plana reformi i druge aktivnosti koje se do sada neometano odvijaju.

CAPITAL: A. P.