Revizije bez efekta: Tužilaštva odlučuju da se istraga neće provodi ni kad je kriminal vidljiv golim okom

Istraga se neće provoditi! Ukratko je odgovor na sve revizorske izvještaje u kojima su jasno naznačne nepravilnosti i sumnje na sporna trošenja i raspodjelu budžetskih sredstava.

Od 2016. do prošle godine Ured za reviziju Federacije BiH dostavio je kantonalnim tužilaštvima čak 115 izvještaja na informiranje i nadležno postupanje. Revizori su ukazivali na značajne nepravilnosti i razloge (uglavnom negativne, op. aut) kvalifikacije za data mišljenja.

FOTO: Interview

Važan indikator

No, kako su se tužilaštva oglušivala o ove izvještaje Ured za reviziju FBiH sačinio je publikaciju, koja daje pregled izvještaja finansijske revizije u kojima su utvrđene značajne nepravilnosti u postupku upravljanja i trošenja javnih sredstava.

“Uvažavajući da se revizija obavlja na bazi reprezentativnog uzorka i da revizijska dokumentacija potkrepljuje revizorske nalaze, naši izvještaji mogu biti indicija za utvrđivanje krivične i druge odgovornosti. Revizorski izvještaji, posebno oni s negativnim mišljenjem u kojima su efekti nepravilnosti prožimajući, trebaju predstavljati važan indikator koji ukazuje na potrebu razmatranja i daljnjeg postupanja tužilaštava”,  naveo je u uvodu generalni revizor Nedžad Nekić.

On je istakao kako je Ured za reviziju kroz međunarodne projekte i radionice, kao i u neposrednim kontaktima, pokušao uspostaviti saradnju s tužilaštvima u cilju boljeg razumijevanja revizorskih izvještaja i jasno ukazati na oblasti u kojima su utvrđene značajne nepravilnosti.

“Ti napori očito nisu dali prave rezultate, te je u većini dostavljenih odgovora od tužilaštava dobivena obavijest da se „istraga neće provoditi“, ili su bili stava da su utvrđene nepravilnosti, poput kršenja zakona, samo prekršaji. Važno je istaći i da su neka tužilaštva obavijesti dostavljala nakon proteka perioda od šest godina, a neka u roku od nekoliko mjeseci”,  dodao je.

Efikasnost, rezultati i efekti

Zato je i objavljena ova publikacija. Da se ukaže da je u proteklom periodu Ured za reviziju ne samo ispunio svoje zakonske obaveze, već i nastojao biti proaktivan i imati važnu ulogu u prevenciji prevare i korupcije, kako bi doprinio očuvanju demokratije i vladavine prava.

“Želimo poslati poruku da se rad u javnom sektoru ne mjeri samo po efikasnosti, već i po postignutim rezultatima, kao i njihovim efektima”,  zaključuje Nekić.

Nekadašnji gigant

Pa ćemo i mi nekim svojim redom. Od čak 115 negativnih izvještaja i utvrđenih nepravilnosti, krećemo od nekadašnjeg giganta Energoinvest d.d Sarajevo, koji čini se pravu vrijednost postojeće imovine, iz njima poznatnih razloga dobro krije.

Revizorima je dostavljena vrijednost imovine u iznosu od 113.479.576 KM, ali se prema izvještaju ta imovina “vodi po revalorizacionom modelu, odnosno na ponovnoj procjeni vrijednosti”.

S obzirom da je posljednja procjena izvršena 2012., revizori nisu mogli potvrditi iskazanu vrijednost imovine . U okviru ostalih dugoročnih potraživanja iskazana su i nenaplaćena potraživanja u iznosu od 22.423.386 KM.

Protiv Društva se vode značajni sudski sporovi, a nad nekretninama Društva postoje založna prava. Navedeno ukazuje na postojanje značajne neizvjesnosti u pogledu sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, što nije objavljeno u Bilješkama uz dostavljene finansijske izvještaje.

Neplaćanje poreza i doprinosa

Uprkos evidentiranim nepravilnostima Tužilaštvo Kantona Sarajevo krajem 2020., obavijestilo je da se istraga neće provoditi “jer je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljena djela nisu krivična djela”.

Slične nepravilnosti evidentirane su i u JP “Željeznice FBiH”. U finansijskim izvještajima su iskazane nekretnine, postrojenja i oprema u upotrebi u iznosu od 1.510.259.520 KM. Najveći dio ove imovine, stečen prilikom formiranja jedinstvenog preduzeća. Krajem 2015., Društvo nije izvršilo mjerenje nadoknadive vrijednosti sredstava, što za posljedicu može imati da knjigovodstvena  vrijednost imovine može razlikovati od stvarnog stanja.

Ovo preduzeće u 2015. godini uposlenicima nije uplaćivalo doprinose za PIO, zdravstvo i nezaposlenost, u ukupnom iznosu od 17.700.862 KM. Ukupno neuplaćeni porezi i doprinosi od 2000. do 2014. godine po ovom osnovu iznose 153.522.705 KM.
No i sa dugovanjima Kantonalno Tužilaštvo KS ni u ovom slučaju nije provodilo istragu “jer je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo”.

Plata po dvije osnove

Tužilaštvo nije i neće istragu provoditi ni u slučaju Grada Sarajevo. Tadašnja uprava (2015. godina), prema revizorskim izvještajima, doznačila budžetska sredstava Javnom preduzeću „Olimpijski bazen Otoka“ u iznosu od 1.400.000 KM, u vidu mjesečnih dotacija, bez prethodno sačinjenog ugovora, a Bazen, nije opravdao namjenski utrošak doznačenih sredstava.

No, tu nije kraj. Kod obračuna plata zaposlenih u 2015. godini primjenjivane su dvije osnove i dvije različite grupe koeficijenata, koje nisu usaglašene s važećim Zakonom o platama. Takođe, obračun i isplata naknada zaposlenima vršena je prema neusklađenim internim propisima. Navedena postupanja za posljedicu su imala veća budžetska izdvajanja.

Trošenje budžetskih sredstava

Vlada Federacije 2015. godine, budžetska sredstva dijelila je šakom i kapom bez jasnih kriterija. Pa je tako Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva dijelili poticaji za biljnu i animalnu proizvodnju i ostale vrste podrške, potom Ministarstvu kulture i sporta poticaji za kulturu i institucije nauke i kulture koje su označene od značaja za Federaciju BiH.

Ministarstvo okoliša i turizma navodno je ulagalo u mlade, razvoj turizma, pokretalo projekte za utopljavanje zgrada.

Ministarstva rada i socijalne politike pomagalo je organizacijama i udruženjima civilnih invladila, međutim revizija je pokazala da pojedine institucije kojima su doznačeni transferi nisu imale zakonski osnov da se finansiraju iz Budžeta FBiH.

I u ovom slučaju, kao i prethodnim, Tužilaštvo KS u prijavama i dostavljenim spisima nije evidentiralo krivično djelo, pa se za spornu raspodjelu novčanih sredstava istraga nije provela.

Onemogućavanje revizije

Ipak, ovo su društva koja su uprkos nepravilnostima i dozvolila reviziju.  2019/2020. godine, planirana je finansijska revizija „Pretisa“ d.d. Vogošća. Federalni revizori  09. decembra 2019. najavili su da će revizija početi 13. januara naredne godine. Dostavljen je i pregled potrebne dokumentacije. Od tog trenutka pa sve do početka izvršenja, revizorskom timu nije dostavljena tražena dokumentacija. Time je revizija onemogućena iako je Zakonom o reviziji institucija u FBiH predviđeno da “revizor ima pravo na nesmetan pristup da vrši pregled, kopiranje, ili uzimanje izvoda bilo kojeg dokumenta”.

Ured za reviziju obavijestio je Tužilaštvo Kantona Sarajevo o uočenim indicijama o postojanju značajnih kršenja zakona, no za Tužilaštvo ni ovo nije krivično djelo.  Početkom februara 2020. godine donosi odluku da onemogućavanje revizije nije krivično djelo.

Iste godine u novembru Parlamentarna komisija zadužena za reviziju Parlamenta FBiH, “konstatovala da se radi o rušenju pravnog sistema i poretka, nepoštivanju procedura i zakonskih propisa, te da imamo na sceni jednu privatizaciju institucija i preduzeća koji su u vlasništvu Federacije BiH.”

Zadužena je Vlada Federacije BiH, da poduzme adekvatne sankcije prema svima koji krše Zakon o reviziji institucija u Federaciji BiH i koji svojim postupanjem derogiraju Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH.

Koje mjere i sankcije će poduzeti, Vlada FBiH odgovore je trebala dostaviti do 15. decembra 2020. godine, no, pogađate, oni nikada nisu stigli.

Godine rada bez staža

Rudari u rudniku mrkog uglja Breza, godinama rade bez uplaćenih poreza i doprinosa. Regres za godišnji odmor isplaćen je u ukupnom iznosu od 1.295.677 KM (905 KM po zaposleniku). Iako su obračunati porezi i doprinosi, nisu plaćeni u skladu sa Zakonom o doprinosima a dug iznosi 69.504.112 KM.

Rudnik je 2016. Godinu završio sa gubitkom u poslovanju od 11.203.979 KM. te godine ukupan dug bio je skoro 89 miliona KM, što je uveliko premašilo ukupan kapital od 1.760.428 KM.

Uprkos izvještaju, i u ovom slučaju Tužilaštvo ZDK donijelo je Naredbu o neprovođenju istrage “jer iz ovog Izvještaja ne proizilaze osnovi sumnje da je počinjeno neko krivično djelo”.

Kompletan revizorski izvještaj možete pronaći na linku.  

Interview