Kako je Vlada nezakonito dala garancije za zaduženje od 47 miliona KM?
Savjet za državnu pomoć Bosne i Hercegovine utvrdilo je da je Vlada Republike Srpske nezakonito dodijelila državnu pomoć u obliku garancije Mješovitom holdingu kojeg čine „Elektroprivreda Republike Srpske“ Matično preduzeće a. d. Trebinje – ZP „Elektrokrajina“ a. d. Banja Luka.
Riječ je o garancijama Vlade RS ovom preduzeću za dugoročno zaduženje emisijom vlastitih obveznica iz 2021.godine u iznosu od oko 47 miliona KM i na period od 10 godina.
Iako se smatra da je ova pomoć dobijena onog trenutka kada je garancija izdata, znači, još prije skoro dvije godine, Savjet za državnu pomoć prvo rješenje o nepravilnostima izdalo je još prošle godine, a postupak provjera i ‘dopisivanja’ s nadležnim ministarstvima u Vladi RS, kako bi nezakonitosti uočene prilikom izdavanja garancija bile otklonjene, nastavljen je i u prvoj polovini ove godine.
Savjet je utvrdio da Vlada RS nije mogla izdati garancije bez odobrenja Savjeta za državnu pomoć, a ipak je to učinila. Takođe, kada je Vlada RS dodjeljivala garancije holdingu energetskih preduzeća u RS morala je tom holdinga obračunati i naplatiti tržišnu premiju, što takođe nije učinjeno.
Nakon opomena iz Savjeta, Ministarstvo finansija RS krajem prošle godine poslalo je obavještenje, da su obračunali premiju u iznosu od tri miliona maraka, te da su tražili od Mješovitog holdinga da taj iznos plati, ali da njihov zahtjev nije ispoštovan.
Nakon što sva upozorenja Savjeta za državnu pomoć nisu urodila plodom u junu je donijeto Rješenje prema kojem iznos koji Mješoviti holding mora platiti nije tri miliona nego premašuje pet miliona maraka .
„Nalaže se Ministarstvu finansija i Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, kao davaocima državne pomoći, da preduzmu mjere za povrat nezakonito dodijeljene pomoći u iznosu 5.203.828,14 KM od korisnika MH „Elektroprivreda Republike Srpske“ Matično preduzeće a. d. Trebinje – ZP „Elektrokrajina“ a. d. Banja Luka, uvećane za iznos zatezne kamate od dana kada je nezakonita pomoć data na korištenje do dana povrata njenog iznosa, i obavijesti Savjet o izvršenom povratu“, navodi se u Rješenju iz juna ove godine.
Savjet je utvrdio da vrijednost novčanog ekvivalenta državne pomoći sadržane u garanciji za garantiranje bezuslovnog plaćanja svih dospjelih anuiteta iz dužničkih vrijednosnih papira – obveznica energetskog holdinga RS realiziranih u iznosu od oko 27,4 miliona KM iznosi oko 5, 2 miliona KM, odnosno 18.96 posto u odnosu na vrijednost realiziranih obveznica.
Inače, Mješoviti holding se, uz garanciju Vlade RS, zadužio zbog „izmirenja dijela dugoročnih kreditnih obaveza osiguranih za Projekat ‘Toshiba’ i izgradnju dalekovoda, finansiranje prenesenih obaveza prema budžetu Republike Srpske i prenesenih obaveza prema dobavljačima.“
Iako se u Rješenju Savjeta za državnu pomoć BiH ne precizira tačno šta je projekat „Toshiba“, ono što je od ranije poznato jeste da su Elektroprivreda RS, te Elektrokrajina RS još 2013. godine potpisale ugovor s firmom „Toshiba Transmission & Distribution Europe“ iz Đenove u Italiji koji su se odnosili na sanaciju distributivne mreže i proširenju postojećeg sistema za daljinsko očitavanje brojila i upravljanje potrošnjom u RS.
Tada su mediji u RS pisali da je jedan od tadašnjih menadžera u toj firmi bio Igor Dodik, sin Milorada Dodika, te da je zbog toga ta firma i dobila posao prvobitno vrijedan 10 miliona evra, a kasnije je trebalo da ta firma uradi posao sanacije distributivne mreže na cijelom području RS ukupno procijenjene vrijednosti 300 miliona KM.
Milorad Dodik je ranije negirao veze njegovog sina s ovim projektom, ali je ostalo nedorečeno je li njegov sin bio menadžer ove kompanije za Crnu Goru ili nije.
U međuvremenu, ambicije elektroenergetskog holdinga u RS kada su u pitanju kreditna zaduženja, ukoliko pri tome računaju na pomoć Vlade RS mogle bi biti „razbijene“ ukoliko se BiH bude pridržavala evropskih standarda kada je u pitanju dodjela državne pomoći, a što je obaveza koja za našu zemlju proizilazi i iz Sporazuma o stabiliziciji i pridruživanju na čije se poštivanje BiH obavezala njegovim potpisivanjem.
U ovom slučaju, prema ocjeni Vijeća za državnu pomoć korisnik ZP „Elektrokrajina“ a. d. Banja Luka stekao je ekonomsku prednost koju ne bi stekao u normalnim tržišnim uslovima, odnosno putem vlastite efikasnosti poslovanja, s obzirom da za nju nije platilo tržišnu premiju Republici Srpskoj i što se bez garancije RS navedeno preduzeće ne bi moglo zadužiti emisijom vlastitih obveznica.
Na rješenje Savjeta za državnu pomoć BiH, a s kojim je naloženo da Vlada RS od Mješovitog holdinga kojeg čine Elektroprivreda i Elektrokrajina RS ostavljena je mogućnost pokretanja upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku.
Inače, u RS je sve evidentnija pojava povećanja iznosa garancija koje preduzećima izdaje Vlada RS.
To istovremeno ukazuje na činjenicu da je sve manje preduzeća u Republici Srpskoj koja su likvidna i kojima ne trebaju garancije.
S druge strane, sve garancije koje Vlada RS izdaje predstavljaju potencijalno zaduženje Republike Srpske jer će, u slučaju da ih preduzeća ne budu vraćala, teret pasti na budžet, a što se već dešavalo u nekoliko slučajeva kada su takvi krediti otplaćivani na teret poreskih obveznika.
