Kada o nama brinu i Britanci i Rusi – Balkansko bure baruta

Napetost raste na Zapadnom Balkanu, “drugoj kriznoj tački” Evrope, pored Ukrajine. Šef britanske diplomatije Dejvid Lemi vidi “dugu ruku ruskog miješanja”, piše Politico. U Beogradu, Prištini i Sarajevu raste uzbuna, glase vijesti svjetskih medija. Da li imamo razloga za brigu?

Istorija nas uči da uvijek kada su o nama brinuli Britanci ili Rusi, nismo dobro prolazili. Zato se nije loše prisjetiti raznih pouka iz prošlosti kada smo bili u njihovom fokusu i kada su određene političke strukture zastupale strane interese, naspram naših sopstvenih i kada smo plaćali visoku cijenu razračunavanja velikih sila na našem prostoru.

Dok je pažnja Evrope uglavnom usmjerena na Ukrajinu, napetosti na Zapadnom Balkanu tiho rastu. Tako Britanci navodno strahuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti trenutak kako bi dodatno produbio postojeće podjele u bivšoj Jugoslaviji i Zapadni Balkan nazivaju “drugom kriznom tačkom” Evrope. S obzirom na rastuće tenzije, Britanija zagovara ubrzanje procesa priključenja svih šest država regiona Evropskoj uniji, kako bi se spriječio ruski uticaj, iako je sama Britanija napustila evropski savez.

„U trenutku kada imamo rat u Evropi i kada vidimo dugu ruku ruskog miješanja i u ovom regionu, bio bi lud onaj ko bi skrenuo pogled sa Zapadnog Balkana, gdje još uvijek postoje neriješeni problemi iz prošlosti“, rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi za Politico tokom prošlosedmične posjete regionu.

„Putinu je u interesu da region ostane nestabilan – da drži zemlje Zapadnog Balkana na ivici, da destabilizuje populaciju i vodi sajber i hibridni rat“, potvrdio je on.

Stručnjaci i diplomate strahuju da će Kremlj iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske tenzije kako bi izazvao dodatne nemire i ojačao ruski uticaj.

„Moraju djelovati odmah, inače će i dalje biti rusko igralište“, rekao je jedan britanski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti. Upozorava da postoji „vrlo mali prozor“ da se Zapadni Balkan odlučno okrene Briselu, prije nego što pažnja EU potpuno pređe na Ukrajinu.

„Obojena revolucija“ u Srbiji

Naravno da britanska „briga“ za Srbiju nije autentična i da se ona više rukovodi sprečavanjem ruskog uticaja, nego stvarnom željom za napretkom regiona.

Možda se to najjasnije vidi kroz licemjernu podršku zahtjevima studenata danas u Srbiji koji su ustali protiv jednog autokratskog i korumpiranog sistema, dok Evropa ili ćuti na sve što se dešava ili daje izjave o formalnoj podršci studentima, ali bez stvarnog sadržaja koji je još uvijek pod spektrom sopstvenih interesa evropskih zemalja koje na Srbiju gledaju kao plijen ili prostor eksperimenta.

U tom smislu treba posmatrati suzdržane izjave podrške studentima evropskih zvaničnika i „prijateljske“ susrete sa oslabljenim srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem od strane njenih lidera Ursule fon Lejen ili Emanuela Makrona.

Demonstracije koje Vučić bez ikakvih opipljivih dokaza  naziva „obojenom revolucijom“ su svakodnevne, a studenti su proširili protest i na planirani luksuzni projekat Džareda Kušnera, zeta Donalda Trampa, koji želi graditi hotel na ruševinama bivšeg vojnog ministarstva – simbolu NATO bombardovanja iz 1999. godine.

Zbog decentralizovane organizacije, protesti nemaju lidera kojeg bi vlasti mogle lako napasti. Međutim, demonstranti su optužili vlasti da su koristili ilegalne zvučne topove, a Beograd tvrdi da im pomažu ruske obavještajne službe. Iako je sam režim na inicijativu režimskog čovjeka Aleksandra Vulina pozvao rusku službu FSB da ispita cijeli slučaj upotrebe zvučnog topa.

Zato i izjava Lemija  koju je poslao iz Beograda da Britanija „stoji uz građane“, te je ove navode o oružju i protestima prenio Vučiću tokom sastanka, utoliko čudnija, jer bi onda ispalo da i Britanci stoje iza „obojene revolucije“. Vučić je uzvratio navodno oštro: „Ne pada mi na pamet da komentarišem proteste u Velikoj Britaniji jer poštujem njen suverenitet.“

EU zastave se ne viore na protestima. Studenti osjećaju da je Brisel zatvorio oči pred korupcijom, dok istovremeno pokušava privući Vučića i doći do srpskih litijumskih nalazišta. Podrška članstvu u EU u Srbiji opada, a pro-ruski sentiment je snažan.

Srbija tajno dopušta da njeno oružje završi u Ukrajini, ali je jedna od dvije evropske zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji. Iako želi u EU, Vučić istovremeno održava bliske veze s Moskvom i Pekingom.

U svjetlu svih ovih kontradiktornih informacija, građani bi trebali da budu potpuno sluđeni ko šta zagovara i ko je u pravu.

Ono što je jedino jasno jeste da su zahtjevi studenata na liniji autentičnih interesa građana i da u fokus stavljaju patriotske motive i interes same Srbije, pa tek onda širi kontekst. Očigledno nezadovoljstvo studenata ćutanjem Evrope, ali i Rusije, na ovo što se dešava u Srbiji manifestuju protestnom vožnjom biciklima iz Srbije do Strazbura gdje imaju namjeru da se obrate evropskim institucijama i skrenu veću pažnju na svoje zahtjeve.

Studenti su takođe odbacili uticaje na njihov protest svih stranaka kao i ekstremističkih grupa i organizacija, što ih učvršćuje na stavu autentičnosti.

Kosovo: linije podjela i pozivi na savezništvo

Interesantno je da je Lemi balkansku turneju započeo u Prištini, gdje je dočekan s velikim simpatijama. Britanija, SAD i NATO se u Kosovu izuzetno cijene zbog pomoći tokom rata. Djeca su dobijala imena poput Tonibler, Clinton i Madeleine.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je u intervjuu za Politico otvoreno rekla da su odnosi sa Srbijom loši. „To je naš ludi hegemonistički susjed“, kazala je.

Sukobi iz 2023. u selu Banjska, kada su naoružani napadači napali manastir, te bombaški napadi na infrastrukturu krajem 2024, koje Kosovo naziva „terorističkim napadima“, dodatno su pogoršali situaciju.

Premijer Kurti tvrdi da je „opasnost od novog rata“ realna, zbog saradnje Srbije s „trouglom zla“ – Rusijom, Kinom i Iranom. NATO trupe, uključujući britanske, pomažu u održavanju mira. Britanski vojnici su kazali Lemiju da vjeruju da Rusija pruža obavještajnu podršku Srbiji.

Osmani tvrdi da je tzv. „Srpsko-ruski humanitarni centar“ u stvari špijunska baza, te da je Moskva utrostručila sredstva za dezinformacije na Balkanu od početka rata u Ukrajini. Ako Putin izađe osnažen iz mirovnih pregovora oko Ukrajine, Balkan bi mogao biti nova meta, upozorava ona.

„Vučić predugo igra po Putinovim pravilima. Vrijeme je da odluči kuda vodi svoju zemlju.“, tvrde u Prištini.

Dodatno, Osmani je pozvala Lemija da potpišu sporazum o zajedničkim vojnim operacijama i ekonomiji, te izrazila spremnost Kosova da učestvuje u mirovnoj misiji u Ukrajini, ako Britanija pristane na sporazum.

Bosna i Hercegovina: Dodik u centru pažnje

U BiH, Milorad Dodik je osuđen na godinu zatvora i zabranu obavljanja funkcija zbog nepoštovanja odluka međunarodnog visokog predstavnika. Izbjegava hapšenje i posjećuje Vučića i Putina, a pokušava da zadobije i podršku Trampa. Ipak, SAD i UK su ga već sankcionisali, a Lemi ne isključuje nove sankcije.

Baronesa Arminka Helić, izbjeglica iz ratne BiH i članica Doma lordova, upozorava da se Dodik može obratiti Trampu za priznanje otcjepljenja RS. Tvrdi da Zapad sporo reaguje na ruski uticaj: „To je kao infekcija – spora, nevidljiva, ali razorna.“

Uz pomoć Rusije Today, Sputnika i Ruske pravoslavne crkve, šire se dezinformacije. Ako se ne reaguje na vrijeme, posljedice bi mogle biti nepopravljive, smatra ona.

„Rusiji ne treba stabilan Balkan. Treba joj Balkan koji Zapadu stalno zadaje glavobolju“, zaključuje Helić.

Ali je pitanje da li i Britancima odgovara stabilan Balkan ukoliko pokušavaju da ga skroje po svojoj mjeri.

U svakom slučaju jedina nada na ovim prostorima može da bude da se probude one unutrašnje snage koje će odbaciti politike i njene lidere koji služe stranim interesima i budućnost mirnog života i odnosa ovdje postaviti kao prvorazredan domaći interes, dakle prije svega svih koji na njemu žive. Ukoliko se iz istorije naših odnosa ništa ne nauči, ona će se izvjesno ponavljati kao farsa ili kao tragedija. To sme već više puta prošli, valjda smo nešto naučili.

ISTOK