Americi za 30 dana prijeti apokalipsa, cijeli svijet će patiti: „Najveća greška u istoriji“

Dan kad će Sjedinjene Države ostati bez novca ako se ne digne limit zaduživanja ove godine dolazi brže zbog pada poreznih prihoda tokom marta.

Da li je administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena napravila najveću grešku u istoriji fiskalnog planiranja Sjedinjenih država kad je donosila Inflation Reduction Act (Akt o smanjenju inflacije)?

Da li je moguće da će Amerika bankrotirati/defultirati već početkom juna jer Demokrati, Republikanci i Bijela kuća ne mogu da postignu dogovor oko limita zaduživanja?

Ova dva teška pitanja nadvila su se nad američkim javnim finansijama, a odgovori na njih su zastrašujući.

Inflation Reduction Act mogao bi da generiše daleko veće troškove od predviđenih, a dogovora oko limita još nema na vidiku. Štaviše, sada se zbog ponašanja Bijele kuće dogovor oko limita čini još udaljenijim nego prije nekoliko nedelja, kada se situacija ocjenjivala kao krajnje dramatična. Izgleda da Sjedinjene Države ulaze u zonu fiskalnog haosa, a to je mjesto koje se ne napušta bez teških posljedica.

Veliki promašaj

Sudeći prema analizi koje su napravili naučnici Univerziteta Pen Varton, čini se da će ukupni troškovi tzv. Inflation Reduction Acta u razdoblju od deset godina (2023-2032) biti otprilike tri puta viši nego što je to originalno planirano – umjesto enormnih 385 milijardi ispašće više od hiljadu milijardi dolara. Veliki promašaj.

Ako je taj podatak tačan, onda je krivulja duga Sjedinjenih Država potpuno van kontrole, baš kao što se može očekivati da taj superambiciozni Inflation Reduction Act neće zbog prevelikih troškova isporučiti očekivane strukturne promjene u američkoj ekonomiji, nego može pogoršati strukturne disbalanse.

Inflation Reduction Act je široki proračunski paket prvenstveno ciljan realizaciji klimatske agende i zelenih energetskih investicija epskih razmjera, koji je preimenovan u Akt za snižavanje inflacije kako bi se naglasila upitna hipoteza prema kojoj će ova transformacija dovesti do snižavanja cijena.

Prvobitno su ukupni troškovi Inflation Reduction Acta projektovani na epski velikih 384,9 milijardi dolara tokom deset godina, a sada su uz pomoć niza eksperata iz privatnog sektora te analitike energetskog tima Goldman Sachsa došli do računice kako će ukupni trošak biti 1045 milijardi dolara.

S obzirom na aktuelno stanje američkih javnih finansija ovaj ogromni promašaj u kalkulaciji očekivanih troškova javnih projekata ukazuje kako je nerealno očekivati realizaciju temeljnih ciljeva Inflation Reduction Acta, možda čak i ekonomski haos zbog forsiranja ideoloških umjesto jasnih energetskih, ekonomskih i socijalnih ciljeva.

„Administracija pokušava da sprovede zakon koji hoće, a ne zakon koji je Kongres usvojio“

Treba voditi računa kako ova informacija o realnim troškovima Inflation Reduction Acta daje posebnu težinu riječima senatora iz Demokratske strane Džoa Mančina, koji je puno oprezniji kad su u pitanju ukupni rashodi Amerike nego Bijela kuća.

Džo Mančin kao ugledni i važni član Demokrata sada, prema sopstvenim riječima, strahuje kako je „…Bajdenova administracija odlučna da gura ideološku agendu umjesto da se suoči s jasnom i aktualnom prijetnjom dugova i deficita našoj naciji“.

„Naš nacionalni dug približio se 31,5 hiljada milijardi dolara ili 95.000 po svakom muškarcu, ženi i djetetu te čini 120 posto našeg bruto domaćeg proizvoda. Godišnji budžetski deficiti od oktobra 2019. u prosjeku iznosi 2,71 hiljada milijardi dolara. Od pojave kovida dodali smo 8 hiljada milijardi novog nacionalnog duga… Kad smo predsjednik Bajden i ja razgovarali prije nego što je Kongres usvojio Zakon o smanjenju inflacije prošlog ljeta, složili smo se da je prijedlog zakona osmišljen kako bi se otplatio naš nacionalni dug i ojačala energetska sigurnost Amerike. Osmišljen je kako bi stvorio 738 milijardi dolara novih prihoda, s više od 238 milijardi dolara posvećenih smanjenju duga, što je prvi ozbiljan zakon u više od dvije decenije za koji je Kongresni biro za budžet procijenio da to može postići“, analizirao je Mančin, koji je iziritiran time što tim ljudi u Bijeloj kući poput nekakvih ideoloških zilota guraju planove.

Manchin čak zvuči pomalo bijesno jer Bijela kuća pokušava progurati dijelove Inflation Reduction Acta onako kako bi ona željela (rastrošnije), a ne onako kako je izglasao Kongres.

„Ipak, umjesto da sprovedu zakon kako je predviđeno, čini se da su neizabrani ideolozi, birokrati odlučni da prekrše i potkopaju zakon kako bi unaprijedili stranačku agendu koja zanemaruje i energetsku i fiskalnu bezbjednost. Tačnije, oni ignorišu namjeru zakona da podrži i proširi fosilnu energiju i redefinišu ‘domaću energiju’ kako bi povećali potrošnju čiste energije do nivoa koje potencijalno probijaju deficit. Administracija na svakom koraku pokušava da sprovede zakon koji je htjela, a ne zakon koji je Kongres zaista usvojio. Zanemarivanje implikacija ovih radnji na dug i deficit, dok se približava vrijeme podizanja gornje granice duga, nije samo pogrešno, to je politika i politička zloupotreba“, piše Mančin.

„Bajden je previše tvrdoglav“

Ako inače umjereni i vrlo ugledni senator Demokrata Džo Mančin upotrebljava termine kao što je politička zloupotreba za djelovanje Bijele kuće, onda se čini kako je američka fiskalna budućnost zaista van kontrole.

Američki predsjednik Džo Bajden bio je na glasu kao umjereni Demokrata, ali je njegova politika u Bijeloj kući po pitanju rastrošnih budžetskih planova više nalik onoj radikalnih ‘progresivaca’ unutar Demokrata, koji smatraju da će se sve riješiti izdašnim podsticajima kao čarobnim štapićem.

S obzirom na rastuću agresivnost Bijele kuće u nastavku stimulativnih fiskalnih aktivnosti kao i širenju svoje agende izvan usvojenih zakonskih rješenja, utisak je kako raste opasnost da nužni dogovor o dizanju limita zaduživanja države između Demokrata i Republikanaca možda neće biti postignut, što bi imalo kataklizmične finansijske posljedice za Sjedinjene Države.

Bajden je pod sve žešćim pritiskom eksperata koji upozoravaju kako je previše tvrdoglav u stavu da neće odstupiti ni od jedne bitne stavke budžetskih rashoda, kao da je upravo tim rashodima osigurao budući prosperitet Amerike, a ne je opteretio novim dugovima.

Jelen: Amerika bi mogla da ostane bez novca

Prema izjavama šefice američkog Trezora, Dženet Jelen, Sjedinjene Države mogle bi da ostanu bez novca već 1. juna. Jelen je objavila ovu dramatičnu informaciju jer želi da ubrza očigledno besplodne pregovore Republikanaca i Demokrata, a sve veći problem postaje to što se u Bijeloj kući ponašaju, kad je u pitanju potrošnja, poprilično kaubojski i tako izazivaju reakciju protivnika i umanjuju šansu za dogovor oko limita, što je ekstremni hazard.

Nakon što je Jelen objavila datum kad bi Sjedinjene Države mogle da ostanu bez novca, Bajden je hitno sazvao četiri kongresna lidera kako bi raspravili devet fiskalnih pitanja. Ako dogovor izostane, Sjedinjene Države će defaultirati i može se očekivati potres na tržištima koji će inicirati globalnu financijsku krizu.

Ako neće biti dogovora u dizanju limita zaduživanja (a ta nevjerovatna autodestruktivna opcija čini se sve izvjesnija), američka birokratija neće moći da pozajmljuje ogromne iznose koji su im potrebni za plaćanje računa, socijalnih naknada, zdravstvenih programa, plata za sve državne službenike i vojnike, kao i svih vrsta dugova. Ako već za nekoliko nedelja Sjedinjene Države ne isplate vlasnike obveznica, slijedi nešto što bi se moglo nazvati finansijskom apokalipsom.

Dan kad će Sjedinjene Države ostati bez novca ako se ne digne limit zaduživanja ove godine dolazi brže zbog pada poreznih prihoda tokom marta, upozorio je direktor Congressional Budget Officea, Filip Svagel, u posebnoj analizi u kojoj naglašava kako Bijela kuća više ne može da računa na vanredne mjere za održavanje likvidnosti. Bajden je i dalje tvrdoglav, a ne bi iznenadilo da se pod pritiskom ‘trampovaca’ Republikanci pokažu izrazito osvetoljubivima.

Jutarnji list