Negativni trendovi će se nastaviti i u 2024.

Godina na izmaku bila je izložena globalnim poremećajima u energetici, poskupljenju repromaterijala, što je dovelo do inflacije kao i slabljenja ekonomske aktivnosti u BiH, kazali su sagovornici „Nezavisnih novina“ sumirajući godinu na koncu.

Ističu da u narednoj godini očekuju nastavak negativnih trendovi te da otežavajuća okolnost leži u činjenici da je Vlada RS donijela odluku o najnižoj plati za narednu godinu u iznosu od 900 KM.

Smatraju da odluka nije zasnovana na ekonomskim pokazateljima, jer će mnoga preduzeća morati da smanje obim proizvodnje i broj radnika.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske

U 2023. godini primjećuje se negativan trend s kontinuiranim padom u nekoliko ključnih ekonomskih pokazatelja. Industrijska proizvodnja za prvih 10 mjeseci ove godine smanjena je za dva odsto u poređenju s istim periodom prethodne godine.

Na temelju ekonomskih pokazatelja, jasno je da će se negativni trendovi nastaviti u narednom periodu. U procesu planiranja i izrade poslovnih planova za 2024. godinu, privrednici ističu značajno smanjenje narudžbi i pritisak na smanjenje cijena proizvoda. Ovi faktori ukazuju na izuzetno neizvjesnu i izazovnu godinu za privredu Republike Srpske.

Otežavajuća okolnost leži u činjenici da je Vlada RS donijela odluku o najnižoj plati za narednu godinu u iznosu od 900 KM. Odluka nije zasnovana na ekonomskim pokazateljima, jer će mnoga preduzeća morati da smanje obim proizvodnje i broj radnika.

Narušiće se raspodjela i po radnim mjestima i po platnim razredima, što će dovesti do nezadovoljstva, naročito kod radnika sa višim stručnim spremama i njihovog eventualnog odlaska. To bi moglo rezultirati rastom plata na svim nivoima i stručnim pozicijama, što bi mnogim preduzećima predstavljalo izazov u smislu održavanja konkurentnosti na tržištu. To bi moglo dovesti i do otkazivanja narudžbi za narednu godinu i, nažalost, do smanjenja proizvodnje i otpuštanja radne snage.

Dodatni izazovi obuhvataju i dalje visoku stopu inflacije, rast cijena repromaterijala, prevoza i toplih obroka, što dodatno otežava poslovne uslove. Nastavak negativnih trendova u narednoj godini, što bi značilo dvogodišnji kontinuitet, predstavlja ozbiljnu prijetnju, jer bi mogao rezultirati dugotrajnim oporavkom.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske

Godina iza nas bila je jako turbulentna, kao i prethodna, došlo je do rasta minimalne plate, a i naredna nas očekuje ista takva, sa puno turbulencija.

Igor Gavran, ekonomista

Prethodnu godinu će po dobrom pamtiti dvije manje grupe stanovnika Bosne i Hercegovine, političari iz vladajućih stranaka koje su proslavljale rekordne budžetske prihode uzrokovane inflacijom, i vlasnici onih poslovnih subjekata koji su zloupotrebljavali stanje na tržištu i nastavili s potpuno neopravdanim rastom cijena i kada su im troškovi padali ostvarujući tako rekordne prihode i enorman ekstraprofit. Većina stanovništva je, međutim, imala veoma tešku godinu, u kojoj su troškovi života nastavili da rastu, a većina privrede se suočila s otežanim plasmanom robe i na domaćem i na stranim tržištima zbog pada kupovne moći i tražnje.

Ekonomskih reformi, pa čak ni privremenih mjera podrške privredi i građanima praktično nije ni bilo, a propuštene su i brojne prilike ubrzanja procesa EU integracija, čime bi se omogućio pristup dodatnim sredstvima za bh. ekonomiju.

U istom pesimističnom duhu ulazimo i u narednu godinu, jer ponovno umjesto skorih i izglednih reformi i poboljšanja uslova poslovanja (poput, recimo, održivog povećanja plata i smanjenja opterećenja privredi, što je u oba entiteta obećavano mjesecima, ali nije ostvareno) imamo privremene populističke mjere poput tzv. dobrovoljnog ograničenja određenih cijena od strane trgovaca ili prava na dodatne neoporezive isplate radnicima koje je, izgleda, primarno namijenjeno ionako povlaštenom javnom sektoru. Ispunjavanje uslova EU za dodatna sredstva iz obećanog paketa za zapadni Balkan bi eventualno moglo donijeti neke pozitivne efekte, ali vlasti uglavnom sporo ili nikako ne napreduju u tom smislu pa je teško očekivati više i u ovoj godini. Posebno jer je godina izborna i realnije je očekivati više prazne priče i verbalnih sukoba nego konstruktivnog djelovanja vlasti. I na vanjskim tržištima, gdje najviše izvozimo (EU prije svega), nema naznaka oporavka, a to znači da nema ni perspektive rasta našeg izvoza ako ne pronađemo nova tržišta, što do sada uglavnom nismo uspijevali.

Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH

Godina 2023. bila je izložena globalnim poremećajima u energetici, poskupljenju repromaterijala, što je dovelo do inflacije, kao i slabljenja ekonomske aktivnosti.

Inflacija je dovela do toga da su se u gotovo svim industrijama povećale cijene ulaznih inputa, kao što su sirovine, repromaterijali, gorivo, ambalaže, što je za posljedicu imalo porast cijena gotovih proizvoda, probleme s likvidnošću i novčanim tokovima. BiH je zavisna od uvoza različitih repromaterijala. Svaki poremećaj u privredi zemalja koje su naši najznačajniji izvozni partneri ima posljedice i na BiH. Može se reći da sva dešavanja u EU utiču na naše gospodarstvo, pa time i na vanjskotrgovinsku razmjenu. Rezultat toga je da Bosna i Hercegovina bilježi smanjenje uvoza i izvoza tijekom cijele 2023. godine. U 11 mjeseci zabilježen je pad izvoza za 1,03 milijarde KM u odnosu na isti period prethodne godine, što je upravo posljedica smanjene ekonomske aktivnosti zemalja EU, pada cijena ruda metala i smanjenja potrebe za energentima generalno. Istovremeno, uvoz u Bosnu i Hercegovinu za 11 mjeseci tekuće godine smanjen je za 705,1 milijuna KM i može se povezati s padom cijena energenata te smanjenom potrošnjom, odnosno smanjenom industrijskom proizvodnjom u BiH kao direktnom posljedicom kretanja na europskom, odnosno globalnom tržištu.

Privreda se i dalje suočava i sa drugim problemima, a najčešći su povećanje kamatnih stopa, neusklađenost propisa, deficit radne snage, a sve skupa je direktna refleksija na privlačenje investicija, kako domaćih tako i inostranih.

Danas, kada na svjetskom tržištu i dalje vladaju posljedice dvije krize, točnije pandemije i rata u Ukrajini, a privrednici zbog najnovije krize na Bliskom istoku osjećaju još veće posljedice po svoje poslovanje, neophodno je da se kompanijama u BiH pruži sva moguća podrška kako bi, prije svega, uspjele da zadrže svoje kupce te prošire poslovanje na druga nova tržišta.

Svi smo svjesni da je zbog energetske krize, poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, u proteklom periodu došlo do povećanja troškova proizvodnje i to u prosjeku od 20 do 40 odsto u zavisnosti od pojedinačne grane privrede. Također, u nestabilnom globalnom procesu vrlo je nezahvalno prognozirati ili predviđati koje sve negativne posljedice navedenih kriza mogu da se osjete na tržištu BiH.

Ključnu odrednicu za ekonomska kretanja u Bosni i Hercegovini imat će ekonomska kretanja u vanjskom okruženju, prije svega u zemljama EU. Pozitivni parametri se očekuju već početkom 2024. godine, s obzirom na to da se inflacija na razini EU stavlja pod kontrolu te neke od zemalja imaju već veći rast BDP-a od predviđenog.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine

Ova godina je još jedna u nizu izgubljenih godina za radnike. Puno više se moglo uraditi za radnike. Nepovratno smo izgubili još nekoliko desetina hiljada radno sposobnih ljudi koji su, čekajući bolje dane i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, odlučili da ipak sreću potraže van granica BiH. Ako se neke stvari radikalno ne pokrenu odmah početkom naredne godine, bojim se da bi 2024. godinu mogli okarakterizirati na sličan način.

Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske

Moglo se više učiniti za bolji status radnika, ali u ovim kriznim vremenima smatramo da je dovoljno učinjeno. Napravljeni su planovi i iskoraci šta ćemo to da radimo u idućoj godini. Mi ćemo insistirati i istrajati na tome da bude povećanje plata u svim platnim razredima, da ne bude povećanje samo najniže plate. Očekujemo da se u 2024. godini izmijeni set zakona o oporezivanju rada kako bi se dodatno povećao standard radnika te unaprijedila privreda rasterećenjima.

 

(Nezavisne)