IZNENADIĆETE SE Pogledajte isplativost proizvodnje struje iz solara na krovu, vjetroelektrana, termoelektrana…

IZNENADIĆETE SE Pogledajte isplativost proizvodnje struje iz solara na krovu, vjetroelektrana, termoelektrana…

Da li ste se nekada zapitali koja je cijena koštanja električne energije iz termoelektrana, a koliko iz solara i vjetroelektrana. Ili kolika je cijena struje za domaćinstva, a kolika za privredu u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine?

Ova tabela, autora Damira Miljevića, eksperta u Regionalnom centru za održivu energetsku tranziciju RESET, daje ove odgovore:

main image

Kako je i sam Miljević rekao na radionici o karbonskim taksama u Banjaluci, ako i zanemarimo činjenicu da je BiH potpisala mnoge međunarodne ugovore i sporazume kojima se obavezala da će odustati od korištenja mrkog uglja, lignita, mazuta…, iz tabele je i ekonomski jasno da je jedina budućnost naše zemlje  u obnovljivim izvorima energije.

Naime izuzev TE Stanari, koja je puštena u rad 2016. godine i koja je neprikosnoveni šampion među trenutnih 16 registrovanih izvoznika struje iz BiH, sve ostale TE imaju zastarjelu tehnologiju i ogromne troškove.

Nažalost, zaključio je Miljević, BiH je još uvijek na samom početku energetske tranzicije i kasni čitavih 10 godina samo za regionom.

A ignorisanje ovog pitanja može dovesti samo do najgoreg mogućeg scenarija- da najveću cijenu na kraju plate građani, privreda i zaposleni u termoenergetskom sektoru.

CIJENA STRUJE ĆE RASTI

Jer na vrata nam kuca CBAM, naknada za ugljen dioksid-(CO2) kojom će biti opterećeni proizvodi iz BiH namijenjeni za evropsko tržište.

Ovoj naknadi od 2026. podliježe čelik i željezo, aluminijum, cement (moguće izuzeće za izvoz električne energije do 2030. godine pod posebnim uslovima), dok privrednici koji izvoze prije svega u EU od 1. oktobra ove godine moraju da vode evidenciju i da izvještavaju Evropsku komisiju koliko je u svaki njihov proizvod ugrađeno proizvoda koji u sebi imaju energiju koja emituje CO2.

Znači, što je udio „prljave“ energije u nekom proizvodu veći, i nameti na proizvod će rasti i to kroz utvrđeni karbonski otisak.

Po logici stvari, najviše će biti pogođeni izvoznici struje, a zatim i oni kojima električna energija ima veliko učešće u finalnom proizvodu Ili kako je Miljević naveo:

·         Željezara Zenica

·         Koksara Lukavac

·         Cementare Lukavac I Kakanj

·         Aluminij Mostar

·         Veliki broj metaloprerađivača

·         EFT Stanari

·         EPBiH

„A onog momenta kada TE Stanari ne bude mogla izvoziti u EU, pitanje je koga će „potopiti“- neku termoelektranu i rudnik u BiH ili regionu. Ljudi će za jedan dan ostati bez posla, kao što se desilo sa mostarskim Aluminijem. To je najgori scenario, a ništa se ne radi da se on spriječi”, naveo je Miljević.

Buka

CATEGORIES
Share This