Iako su iznosi podsticaja rasli, domaće poljoprivrednike i dalje brine izostanak mjera poput “plavog dizela”, ali i nastavak rasta cijena repromaterijala i sjemena kojih BiH jednostavno nema dovoljno te ih je prisiljena uvoziti. Osim toga, zbog dugogodišnje nemogućnosti postizanja dogovora BiH već poprilično kasni za zemljama okruženja kada je riječ o korištenju novca iz najvećeg evropskog fonda za poljoprivredu.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list ističe kako BiH u godinama koje su iza nas nije ispunjavala preduslove za korištenje novca iz IPARD, a procjene su kako je zbog toga posljednjih 15 godina izgubljeno 100 miliona maraka godišnje.
Bićo ističe kako bi u suprotnom selo u BiH dobilo preko potreban financijski input koji bi imao značajnu podršku u razvoju kapaciteta kojima bi postalo konkurentnije, a produkcija domaće hrane podignula na viši nivo.
Podsjeća i kako je BiH prije rata mogla zadovoljavati čak 80 posto potreba za prehranom, te se pita zašto se kapaciteti, koji očigledno postoje, konačno ne stave u funkciju održivog razvoja.