Ekonomija u raskoraku, STATISTIKA I REALNOST NE IDU ZAJEDNO: Minić se hvali rastom BDP-a, a privreda bilježi ozbiljne gubitke

Ekonomija u raskoraku, STATISTIKA I REALNOST NE IDU ZAJEDNO: Minić se hvali rastom BDP-a, a privreda bilježi ozbiljne gubitke

Privreda u Republici Srpskoj bilježi gubitke. Svaku privredu najviše pokreće industrija, a indurstijska proizvodnja u Srpskoj je u značajnom padu, i to čak za 9,3  odsto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, prema podacima Privredne komore.

Zanemariv rast bruto domaćeg proizvoda, čime se Vlada hvali, ne oslikava pravo stanje u privredi.

Stabilno tržište, ulaganje u privredu, modernizacija  i odgovarajući kadar, odnosno znanje, kombinacija je za uspješnu privredu.

U Republici Srpskoj, pored konstantne političke krize, nema ni modernizacije, niti značajnog ulaganja.

Premijer Savo Minić opravdava loše stanje rastom BDP-a, koji je veći za 2,1 odsto u prvom tromjesečju.

– Imamo činjenicu da imamo rast BDP-a i imamo činjenicu da u četiri grane imamo pad industrijske proizvodnje i prerađivačke, ali isto tako imamo u nekoliko industrijskih grana gdje nemamo taj pad i zadužio sam ministra, koji je neprestano u pregovorima sa našim privrednicima, upravo da vidimo onaj dio, koji će Vlada, ovim granama koje se nalaze u padu industrijske proizvodnje, da pomogne – kaže Minić.

Ovaj rast ostvarili su trgovina, ugostiteljstvo, hotelijerstvo, saobraćaj, informacije i komunikacije, sve ono što ne pruža konstantnu dobit, kao industrija.

Pad proizvodnje zabilježen je u svim područjima djelatnosti, pokazuju podaci Privredne komore.

Predsjednik ove institucije Goran Račić kaže da je spas u domaćoj proizvodnji.

– Mislim da moramo podsticati domaću prerađivačku industriju, posebno sektor hrane i prehrambene industrije, tu nam leže ogromne rezerve i ukoliko bi planski pristupili povećanju proizvodnje, mislim da bi mogli dobiti adekvatne rezultate.

Ako uvozimo u BiH godišnje preko 500 miliona maraka mesa, u Republici Srpskoj negdje oko 200 miliona maraka mesa, mislim da je onda potrebno ispitati naše domaće kapacitete, ispitati spremnost naših porizvođača, obaviti razgovor sa prerađivačima i na taj način definisati plan da u naredne tri godine izvršimo supstituciju uvoza mesa povećanjem domaće proizvodnje. Ako bi tako pristupili i u nekim drugim granama, onda bi mogli imati rezultate – kaže Račić.

Gašenjem domaće proizvodnje sve više zavisimo od uvoza, gdje se bilježi rast od 3,2 odsto. Ekonomista Zoran Pavlović smatra da se mora ozbiljnije pristupiti oporavku privrede.

– Ako se ne pomogne privreda, poljoprivreda i stočarstvo, to su neke grane koje su značajne u Srpskoj i BiH, bojim se da ćemo doći do toga da nemamo više šta da proizvedemo i za koga da proizvedemo. Briga o privredi i podršci privrede, mora poteći, ili zahtevi moraju poteći, od privrednih komora, granskih udruženja, udruženja poljoprivrednika, jer dozvoliti da se izmiri dug prema Viaduktu od 110 miliona, da toliko dugujemo farmerima i poljoprivrednim proizvođačima, je nedopustivo – kaže Pavlović, piše BN TV.

Veliki problemu industriji je i zastarjelost mašina, nestručan kadar, i nedovoljna analiza tržišta, i upoređivanje sa uspješnim ekonomijama, što bi pokazalo šta privredi najviše nedostaje.

Srpskainfo

CATEGORIES
Share This