To u intervjuu za Srpskainfo kaže predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, Možo Marić, govoreći o reformi javne uprave, što je jedan od 14 prioritete EU za BiH.
Sindikat uprave u petak u Banjaluci organizuje konferenciju Izazovi i perspektive reforme javne uprave na evropskom putu BiH, što je bio povod za ovaj razgovor. Marić kaže da je svjestan da većina građana ima lošu ocjenu o javnoj upravi, ali ih ipak poziva da budu podrška sindikatu jer je ovo prvi put da je sindikat digao glas i da traži da javna uprave bude reformisana.
Dok političari ćute „jer čuvaju svoje političke poslušnike, koje su zaposlili“.
-Na događaj smo pozvali premijera RS Radovana Viškovića, premijera FBiH Nermina Nikšića i predsjedavajuću Savjeta ministara BiH Borjanu Krišto, smatrajući ih najodgovornijim političarima za ove procese u BiH. Niko od njih se nije odazvao. Ali će doći nacionalni koordinatori odnosno stručnjaci koji provode procese reforme javne uprave BiH, RS, FBiH i Distrikta Brčko. Moramo da otvorimo ovu temu jer smo shvatili da se političari boje zbog svoji glasača. Sigiran sam da ćemo ih natjerati da ovo konačno prestane da bude tabu tema u BiH – kaže Marić.
Prema njegovim riječima, političari moraju da shvate da u njima imaju najvažnijeg socijalnog partnera koji je spreman da razgovara, ma koliko ova tema bila bolna za radnike u javnoj upravi, jer će se, gotovo izvjesno, ukazati tehnološki višak zaposlenih.
-Jer, mi ne možemo doći do povećanja plata u sektoru javne uprave, ne možemo obezbijediti adekvatne plate za one ljude koji istinski rade – poručuje Marić.
Kakva je situacija u zemljama regiona? Ima li neko na koga možemo da se ugledamo?
Apsolutno. Treba da pratimo trag Slovenije. Prije više od 20 godina, kada je pristupila EU, Slovenija je bila na posljednjem mjestu kada je u pitanju efikasnost javne uprave u EU. Slovenija je danas treća najefikasnija javna uprava u EU.
Šta je to što građani pozitivno ocjenjuju u radu javne uprave?
Obično kada dođemo do nekih elementranih nepogoda, tada su svima dobri vatrogasci, demineri, inspektori… Građani moraju da shvate da su državni službenici i namještenici vojska Republike Srpske. Na poziv nadređenih moraju da dođu, bez obzira da li je to radni ili neradni dan. Sigiran sam da građani sada mnogo više cijene i radnike u zdravstvenom sektoru jer su svjesni da ti ljekari za mnogo veće plate mogu da odu u inostranstvo, ali su i dalje entuzijaste ovdje.
Koliko ljudi uopšte radi u javnoj upravi Srpske? Da li postoji registar?
Sinidikat uprave je u posljednje dvije godine stalno inicirao kod Vlade RS da konačno objavi registar jer je to projekat koji je finansiran od strane Svjetske banke, a koji je Republika Srpska završila. Taj registar bi trebalo da bude javna baza svih onih koji rade i koji primaju platu iz budžeta ili iz javnih prihoda RS. Mi do dan danas nemamo objavljen taj registar, tako da možemo da pričamo jedino na osnovu statističkih podataka u RS koji nam kažu da u ovom momentu u javnoj upravi, računajući organe uprave i jedinice lokalne samouprave i vanbudžetske fondove, imamo od 18.000 do 20.000 zaposlenih.
Vi ste ranije pominjali cifru od 55.000 ljudi?
U taj broj ubrajamo zaposlene u oblasti prosvjete, pravosuđa, policije i zdravstva u RS. To je ukupan broj onih koji primaju platu iz budžeta ili iz javnih sredstava, s tim da tu ne računamo Šume, Elektroprivredu i ostala javna preduzeća koja imaju vlastite izvore finansiranja.
Zašto vlast izbjegava da objavi spisak zaposlenih u javnoj upravi?
Očigledno da je da je to u vezi sa onim što smo mi prošle godine inicirali, to su ljudi koji primaju platu, a ne dolaze na posao. To je prvi razlog. Jer, kada bi ljudi koji rade u određenom organu ili firmi pogledali taj registar, vidjeli bi da NN osoba ne dolazi na posao, a da uredno prima platu. Da ga niko ne poznaje. Taj registar je osnovni pokazatelj s kojim ćemo morati da pričamo o reformi javne uprave, koja nas očekuje u BiH.
Da li vi predstavljate interese svih u javnoj upravi, pa i tih koji ne dolaze na posao, ili samo onih koji zaista rade svoj posao?
Imajući u vidu da će reforma javne uprave biti jedan od najozbiljnijih izazova za sve sindikate u regionu, mi zastupamo isključivo one koji su članovi Sindikata uprave RS. To govorim iz prostog razloga jer nijedna reforma nije prošla, a da nije bilo tehnološkog viška radnika, otpuštanja radnika. Preporuka SIGMA, odnosno EU za reformu javne uprave jeste da vlast mora da sarađuje sa sindikatom, a da sindikat ima obavezu da štiti isključivo one koji su članovi sindikata. Ukoliko bude viškova u procesu reforme, Sindikat uprave interesuju isključivo njegovi članovi.
U najavi konferencije koju organizujete kažete da se radnici i sindikati plaše šta nosi reforma javne uprave. Zašto?
Sindikat kao sindikat se ne plaši reforme jer smo jednim dijelom, zajedno sa nadležnim ministarstvom i predstavnicima Sigme, učestvovali u izradi Prijedloga novog zakona o državnim službenicima koji predviđa depolitizaciju javne uprave i da se politički okovi skinu sa leđa državnih službenika. Da se napokon stvore preduslovi da imamo upravu sposobnih, a ne upravu podobnih, kakvu trenutno imamo. Bojim se da veliki broj ljudi u javnoj upravi neće moći odgovoriti zahtjevima koji će se pred njih postaviti iz prostog razloga jer će tu doći do depolitizacije javne uprave. Doći će do mnogo transparentnije, ekonomičnije, finansijski opravdanije, ali i efikasnije javne uprave. Tu će moći da ostanu isključivo oni koji su najsposobniji.
Javna je tajna da su to uglavnom glasači stranaka u vlasti. Kako očekujete da se politika odrekne dijela svog biračkog tijela jer je upravo zaposlenje bilo uslov za glas na izborima?
Politika je morala sve ove godine da se bori, da stvara ambijent za otvaranje novih radnih mjesta. I da se ti ljudi zapošljavaju u realni sektor, tamo gdje je očigledno i potreba za radnicima. To nam govore podaci da samo u 2024. godini imamo blizu 40.000 zahtjeva za izdavanje dozvola stranim radnicima, što pokazuje da je RS potreban ogroman broj radnika. Iz tog razloga smo na našu konferenciju pozvali i predstavnike Unije poslodavaca RS. Ukoliko se u procesu reforme javne uprave utvrdi veći broj tehnološkog viška, da vidimo kako će sindikati i Unija poslodavaca stvoriti partnerstvo, kako bi mogli oni da preuzmu eventualni višak.
Kolika je sada razlika u plati u javnoj upravi, u odnosu na privredu? Ranijih godina odnos je bio drastično u korist javne uprave.
Nekada je posao u javnoj upravi bio daleko primamljiviji zbog viših plata. Danas, na primjer, ekonomista koji ima položen ispit za računovođu ili knjigovođu sigurno može da ostvari daleko veću platu u realnom sektoru. Taj i sličan kadar već odavno prelazi u realni sektor. Ali mi govorimo o onome šta može da se desi za dvije – tri godine i da li će moći privreda da prihvati sve te radnike.
Percepcija prosječnog građanina u RS o javnoj upravi je uglavnom negativna. Smatraju je skupom ljudi koji ne rade dovoljno ili dovoljno brzo i uvijek „fali papir“. Da li je baš takvo stanje, posmatrano iznutra?
Nije. Građani moraju da budu svjesni da bez tih ljudi ovaj sistem ne bi funkcionisao. Kao sindikat se zalažemo da to bude uprava sposobnih, a ne podobnih. Odnosno da svi ljudi koji dolaze na posao adekvatno daju svoj doprinos u procesu rada, da svi jednako podjele teret tog posla. A, ne da jedan radi za tri radnika koji su došli na posao, a nemaju određenu kompetenciju i znanja. Tu stvarate određena nezadovoljstva među radnicima. Ljudi su nezadovoljni jer primaju istu platu kao i oni koji ne dolaze na posao, ili ne odgovaraju adekvatno poslu na koji su raspoređeni.
Zašto su onda ocjene zaposlenih u javnoj upravi uglavnom dobre?
Naravno. Nijedan rukovodilac neće dati loše ocjene svojim radnicima jer bi tim on ispao loš rukovodilac. Neko bi ga pitao: Kako si ti dobar šef, a svi tvoji radnici imaju loše ocjene?
