Upravo iz navedenog razloga što Srpska još od početka septembra prošle godine za premijera ima istog čovjeka, koji svako malo obilježava 100 dana svoje „vladavine“, prilično je teško dati preciznu ocjenu rada Vlade Republike Srpske kojom predsjedava Savo Minić.
Prije nekoliko dana „treća“ Minićeva vlada obilježila je prvih 100 dana svog mandata, a novi-stari premijer u javnosti je pokušao da pozitivno predstavi rad svog kabineta.
Podsjećamo, nakon što je Radovan Višković u avgustu prošle godine podnio ostavku na funkciju premijera, Narodna skupština Republike Srpske je 2. septembra 2025. izabrala Minića za predsjednika Vlade, na prijedlog Milorada Dodika kome je Sud BiH nešto ranije oduzeo mandat predsjednika Srpske.
Prije sjednice Ustavnog suda BiH, gdje se trebalo odlučivati o zakonitosti Minićevog imenovanja s obzirom na Dodikovu „situaciju“, Minić je 15. januara 2026. godine podnio ostavku, koju je NS RS prihvatila nekoliko dana kasnije.
Kako bilo, Narodna skupština RS ponovo je imenovala Savu Minića za predsjednika Vlade RS, ovog puta po preporuci tadašnje v. d. predsjednice Republike Srpske, Ane Trišić Babić.
Međutim, tačno 60 dana nakon prethodne ostavke na premijersku poziciju, Minić je ponovo podnio ostavku jer se spekulisalo da ni to imenovanje za premijera nije bilo legalno, budući da Ustav RS ne predviđa funkciju v. d predsjednika Republike.
Sredinom marta ove godine Savo Minić je po treći put u Narodnoj skupštini RS biran za premijera, a nakon 100 dana njegove „nove“ vlade u javnosti se opravdano povelo pitanje njegove „uspješnosti“ na funkciji premijera.
Jedan od prvih većih izazova s kojima se Minićeva vlada suočila prethodnih dana i mjeseci jeste nezadovoljstvo pojedinih boračkih organizacija i udruženja koja žestoko kritikuju novi Zakon o pravima boraca, a koji bi, kako je najavljeno, 19. maja trebalo da se nađe pred narodnim poslanicima.
– Iako je već godinu dana radna grupa, formirana po nalogu Vlade RS, radila na izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca, veliki broj ratnih veterana VRS nezadovoljno je predloženim rješenjima. U novom zakonu nema ni riječi o pokretanju procesa revizije, odnosno utvrđivanja ko su bili pravi, a ko lažni borci – kažu sagovornici Srpskainfo iz pojedinih boračkih udruženja.
Višegodišnji problem s namjerom Hrvatske da na lokaciji Trgovske gore, tik uz granicu sa Republikom Srpskom i BiH, napravi odlagališe nuklearnog otpada, takođe je jedna od stvari koje se stavljaju na teret vladi Save Minića, a ekološka udruženja i veliki broj građana smatra da vlasti Srpske ništa ne čine kako bi se to spriječilo.
Takođe, Narodna skupština Republike Srpske nedavno je usvojila zaključke kojima se nalaže zabrana veličanja ustaške ideologije na teritoriji Srpske, a rok za donošenje zakona koji bi navedenu materiju trebalo da zakonski „potkuje“ iznosio je 60 dana.
Kako bilo, novi zakon o tome još nije „sastavljen“ u Minićevoj vladi, dok, istovremeno, skoro svakih nekoliko dana javnost u Srpskoj svjedoči obilježavanju godišnjica formiranja brigada HVO u Posavini, od kojih mnoge na spomenicima neskriveno baštine ustašku ideologiju i simbole.
Kritičari političkog „lika i (ne)djela“ premijera Save Minića navode i to da se predsjednik Vlade Srpske, otkako je u septembru prošle godine prvi put zasjeo u fotelju premijera, nije sastao s bilo kojim „važnijim“ predstavnikom međunarodne zajednice, predsjednikom ili premijerom neke od susjednih ili evropskih država, te da je svoje međunarodne kontakte sveo na protokolarne susrete s predsjednikom Vlade Srbije, Đurom Macutom.
– Kada se sve sabere, za prvih 100 dana svoje treće Vlade, premijer Savo Minić na dnevnom nivou u inostranstvu zaduživao nas je svakodnevno po 15 miliona KM, bez unutrašnjih zaduženja, emisije trezorskih zapisa i obveznica. Nažalost, većina građana je srećna dok se iz budžeta i kredita isplaćuju plate i nije svjesna da je ovo put u propast i da ćemo mladima i generacijama koje dolaze ostaviti opustošenu zemlju, dugove i hipoteke – izjavio je lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, ocjenjujući dosadašnji rad vlade Save Minića.
Ekonomski stručnjak, Milenko Stanić, za Srspkainfo kaže da Vladi Republike Srpske koju predvodi Savo Minić, da li se radilo o prvom, drugom ili trećem mandatu, teško da bilo ko može dati prolaznu ocjenu.
– Jedino što su od programskih obećanja ispunili jeste održavanje sjednica vlade po terenu, kao način približavanja lokalnim zajednicama, odnosno građanima. Tu bi mogla da se da pozitivna ocjena – kaže Stanić.
Što se tiče „ostalih segmenata“ koji se nalaze u nadležnosti izvršne vlasti, Stanić ocjenjuje da gotovo ništa nije urađeno.
– Oni (Vlada RS) postupaju od danas do sutra. Nastavljena je praksa iz ranijeg perioda sa prilično netransparentnim zaduženjima, a radi se o ogromnim zaduženjima s visokim kamatnim stopama. Bilo je tu i nekih obećanja oko dječijeg fonda, što, naravno, nije izvršeno. Investicije o kojima se govori, nekih 5 milijardi, vidimo da se ti projekti nasumično određuju kad je u pitanju gasovod u istočnom dijelu, kao i dio od Šepka prema Banjaluci. Potpisani su i određeni netransparentni ugovori. Unaprijed se naprave ugovori i preuzmu obaveze, a ne vidimo nikakvu realizaciju – ističe Stanić.
I dalje, dodaje on, u radu Vlade Srpske ima dosta netransparentnog rada, kao i dosta odlučivanja na bazi telefonskih sjednica.
– To smo imali i prilikom posljednjeg zaduženja od 250 miliona, a imali smo i telefonsku sjednicu kada je donijeta odluka da se raskine ugovor s turskim investitorom oko HE Mrsovo. Nekako, čini se da Vlada Republike Srpske više dođe kao neki organ koji slijedi stavove koji dolaze iz vladajuće političke stranke. Tamo se donose odluke, a onda vlada svojim aktivnostima pokriva te odluke. Ne vidim organizovanost vladinog rada ni u jednom području za koji je zadužena – zaključuje Stanić.
Ocjenu 100 dana rada Vlade Republike Srpske u trećem mandatu Save Minića tražili smo i od predsjednika Saveza sindikata Republike Srpske, Gorana Stankovića. On iznosi neke pozitivne, ali i negativne ocjene i kritike.
– U zadnjih 100 dana imali smo četiri pozitivne stvari koje su jako važne za Savez sindikata RS, a to se odnosi na povećanje najnižih plata koje je stupilo na snagu od Nove godine. Donijeta je i uredba o ograničenju cijena marže na osnovne životne namirnice, naftu i lijekove. Došlo je, takođe, do povećanja plata budžetskih i fondovskih korisnika za 5 odsto od aprila mjeseca – ističe Stanković.
Dodaje da je za sindikalce posebno važno to što je pred 1. maj zaključen memorandum o zajedničkim mjerama sa Vladom RS.
– Tu smo definisali neka pitanja koja su važna za sve radnike u Republici Srpskoj, kako bi unaprijedili njihov položaj, a odnose se na rast plata i naknada koje su zakonom definisane, kao što je regres, rad nedjeljom, preventivni ljekarski pregledi – navodi Stanković.
Ono s čime, prema njegovim riječima, sindikalci nisu zadovoljni jeste povećanje plata budžetskim korisnicima, koje je trebalo biti početkom godine.
– To je odloženo, pa je došlo tek u aprilu i bilo samo 5 odsto, dok smo mi tražili 10 odsto. Još smo daleko od toga da radnici u Srpskoj počnu pristojno i dostojanstveno da žive od svojih plata, a ne da gledaju kako će svaku marku da potroše – poručuje Stanković.
Srpskainfo
