Šmit: Pitanje državne imovine radije prepuštam političarima
Kristijan Šmit upozorava na blokade institucija, neriješeno pitanje državne imovine i potrebu jačeg angažmana za evropski put BiH, uz naglasak na izbornu reformu i odgovornost političara
Visoki predstavnika Kristijan Šmit u opširnom intervjuu za Večernji list ocijenio je kako evropski put Bosne i Hercegovine zahtjeva veći angažman domaćih političara, ali i više razumjevanja Evropske unije.
– Moramo objasniti da je situacija u BiH specifična i ne može se uspoređivati, primjerice, s integracijom Litve. Stoga sam pristalica ideja Aleksandera Šalenberga i Antonija Tajanija i trebamo reći: krenimo naprijed, započnimo s procesom integracije. Na Solunskoj konferenciji 2003., Evropska unija je obećala integraciju zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga ostvareno, kazao je Šmit.
Dodao je kako sama Evropska unije ima interes da integriše BiH i zapadni Balkan, iz bezbjednosnih, ekonomskih i istorijskih razloga, međutim uvjeren je kako nisu svi akteri u BiH u potpunosti posvećeni toj ideji.
Blokade institucija i državna imovina
Komentarišući višemjesečni zastoj u radu Doma naroda, visoki predstavnik je upozorio kako političari “nisu plaćeni da ne čine ništa” te je pozvao na hitno donošenje odluka. Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine, koje koči milijarde investicija.
– Ja ne mogu mijenjati dejtonski Ustav, ali postoji rješenje. BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnom nivou. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se imovina raspodijelila između entiteta, kantona i opština, kazao je visoki predstavnika.
Istaknuo je kako bi rješenje radije prepustio domaćim političarima, priznavši da trenutačna zabrana raspolaganja državnom imovinom ekonomski šteti zemlji.
– Volio bih da postoji veći politički pritisak na lokalne političke predstavnike. Ako neko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjeće da postoji izlaz, odnosno rješenje. Postojalo bi jedno povjereništvo koje bi odlučivalo o tome postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Savjeta ministara. Smatram da je ovo zaista neophodno i spreman sam podržati taj proces, kazao je Šmit.
Bonska ovlaštenja Izborni zakon
Na pitanje o korištenju bonskih ovlaštenja za rješavanje Izbornog zakona, što je pitanje od posebnog značaja za hrvatski narod u BiH, Šmit je izrazio svoju rezervu prema toj ideji.
– Moramo prepoznati da postoji nesklad između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja nekih političkih lidera. Evropska pravila, Kopenhaški kriteriji, zahtijevaju poštovanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će uticati i na izborni zakon. Rješenja o kojima se razgovaralo u Neumu prije tri godine nisu bila loša. Smatram da treba omogućiti poštovanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez razdvajanja biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku podršku. Volio bih da ne moram doći u situaciju koristiti bonska ovlaštenja za ovo pitanje, dodao je.
Po njegovim riječima, uloga bonskih ovlaštenja sve više će smanjivati kako bude napredovao proces evropske integracije:
– Smatram da ljudi u ovoj divnoj državi mogu i znaju da trebaju sami donositi odluke, a ne da neko drugi to čini umjesto njih. Uloga visokog predstavnika je, po mom mišljenju, i da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono sagledalo vlastiti odraz. U takvom slučaju bonska ovlaštenja više ne bi bila potrebna.
Po njegovim riječima, ono što Bosni i Hercegovini kao državi nedostaje jeste veća kontrola građana nad političarima, odnosno da građani određuju kako će se političari ponašati.
U skladu s tim, iznimno je važno osigurati i ojačati integritet izbornog procesa, kazao je Šmit, dodavši kako će se svoje strane učiniti sve kako bi se ta nastojanja i realizovala.
