PDV rat između entiteta: Kada matematika postane političko oružje
Bosna i Hercegovina ponovo ulazi u novu fazu finansijsko-političkog sukoba između Republike Srpske i Federacije BiH, a ovog puta u centru problema nalazi se raspodjela prihoda od PDV-a. Iako se na prvi pogled radi o tehničkom i matematičkom pitanju, iza cijelog spora krije se mnogo ozbiljniji problem — duboko nepovjerenje između entiteta, potpuna politizacija finansijskog sistema i sve izraženija institucionalna paraliza države.
Najnoviji neuspjeh održavanja sjednice Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH samo je još jedan dokaz da se BiH nalazi u situaciji u kojoj više ne funkcionišu ni oni mehanizmi koji su nekada predstavljani kao uspješni modeli zajedničkog upravljanja.
Suština problema je jednostavna: novac od PDV-a prvo se prikuplja na jedinstven račun, zatim raspoređuje po unaprijed utvrđenim koeficijentima, a onda slijedi proces tzv. poravnanja, odnosno obračuna stvarne krajnje potrošnje. Upravo tu nastaje politički rat.
Republika Srpska tvrdi da joj Federacija BiH duguje oko 30 miliona KM po staroj pravosnažnoj presudi koja se odnosi na raspodjelu prihoda iz 2009. i 2010. godine. Taj spor traje više od decenije, a Sud BiH iz godine u godinu odgađa izvršenje presude. Sa druge strane, Federacija BiH sada tvrdi da je Republika Srpska u posljednje tri godine dobila više novca nego što joj pripada i traži više od 170 miliona KM zajedno sa kamatama.
Tako se danas dolazi do apsurdne situacije da oba entiteta tvrde da su oštećena i da oba čekaju sudsku pravdu, dok sistem poravnanja praktično stoji već godinama.
Međutim, problem je mnogo dublji od samih brojki.
PDV je odavno postao političko pitanje, a ne fiskalni mehanizam. U zemlji u kojoj nema političkog povjerenja ni minimalnog zajedničkog strateškog interesa, svaka marka postaje predmet sukoba. Zato više nije riječ samo o raspodjeli prihoda nego o pitanju političke moći, kontrole institucija i finansijskog opstanka entiteta.
Republika Srpska već duže vrijeme insistira na narativu da je finansijski oštećena unutar zajedničkog sistema BiH, dok Federacija BiH smatra da RS koristi političke blokade kako bi zadržala nepripadajući novac. U takvoj atmosferi više niko ne vjeruje ni matematici, ni ekspertima, ni institucijama.
Poseban problem je činjenica da sistem funkcioniše samo dok postoji politička volja za kompromisom. Nekada je tu ulogu imao MMF, koji je pritiskom tjerao entitete na dogovor kako bi BiH mogla dobiti nove kreditne aranžmane. Danas ni tog spoljnog pritiska više nema u istoj mjeri, pa su blokade postale gotovo normalno stanje.
Zbog toga se postavlja ključno pitanje: može li sud uopšte riješiti problem?
Dosadašnje iskustvo pokazuje da teško može. Presuda iz 2016. godine još nije izvršena, a sada dolaze novi sporovi i nove tužbe. Čak i kada sud donese odluku, njeno sprovođenje zavisi od političke volje. A upravo te političke volje nema.
To otvara mnogo ozbiljniju dilemu — koliko zajedničke institucije BiH uopšte mogu funkcionisati ako ni raspodjela poreza ne može biti riješena bez višegodišnjih sukoba i blokada?
U suštini, spor oko PDV-a pokazuje pravo stanje Bosne i Hercegovine. Formalno postoji jedinstven ekonomski prostor, ali politički i finansijski sistem funkcioniše kao stalni sukob dva entitetska interesa. Svaka odluka se posmatra kroz pitanje ko dobija, a ko gubi.
Zato ovaj problem nije samo fiskalni spor. On je simptom mnogo dublje krize političkog sistema BiH.
I upravo zbog toga poravnanja između entiteta vjerovatno još dugo neće biti. Jer u BiH danas više nema ni minimuma zajedničkog političkog povjerenja bez kojeg nijedan komplikovan sistem ne može normalno funkcionisati.
ISTOK
