Za razliku od Blagaja, koji je zahvaljući naporima pojedinaca pozicioniran na turističku mapu jugoistočne Evrope, grad Stolac sa svim svojim kulturno-historijskim i prirodnim ljepotama još uvijek nije turističko odredište za hiljade turista koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu.
Na samom jugu osunčane Hercegovine nalazi se Stolac – po površini mali grad, s bogatim prirodnim, kulturnim i istorijskim znamenitostima, na kojima bi mogle “pozavidjeti” velike svjetske metropole. Mnogi bi pomislili da je upravo ovaj grad vodilja turističke priče naše države, no situacija je upravo suprotna.
Uprkos svim potencijalima turizam još uvijek ne predstavlja stratešku granu lokalne vlasti. Razlozi su mnogobrojni, ali ipak pojedinci iz Stoca pokušavaju ovaj grad koliko-toliko plasirati u središte priče o turizmu naše države.
Nekih tridesetak kilometara dalje nalazi se Blagaj, malo mjesto koje bi gradu Stocu moglo poslužiti kao primjer uspješnog napora pojedinaca i lokalne vlasti.
U Stocu turizam “na čekanju”
Stolac trenutno ima preko 35 objekata ili lokaliteta na listi nacionalnih spomenika. Neki od tih spomenika jesu: Čaršijska džamija, Ćuprijska džamija, Podgradska džamija, Uzinovićka džamija, Trijebanjska crkva, Ošanjićka crkva, Poplatska crkva, crkva na Poljubi u samom Stocu, nekropola Radimlja, nekropola Boljuni, Begovina, Ošanjići, Badanj, Bregava, vodopad Provalije, Vidoški – stari grad Stolac – te Šarića kuća. To su samo neke od turističkih atrakcija koje možete pronaći i vidjeti u Općini Stolac.
Tu su i prirodna bogatstva poput toka rijeke Bregave, vodopada na rijeci Bregavi, Parka prirode Hutovo blato, pećine Badanj te park šuma oko starog grada Stoca (s višestoljetnim stablima čempresa).
Međutim, postratna neulaganja, nepostojeći smještajni kapaciteti te loša infrastruktura – neki su od glavnih krivaca sporog razvoja turizma u ovom gradu, ističu sagovornici portala Tačno.net.
Asim Pitić, direktor “EkoTUR” Stolac i pomoćnik gradonačelnika u Službi za društvene djelatnosti grada Stoca, navodi kako se dugo poslije rata čekalo na početak obnove i da je upravo to jedan od razloga slabe iskorištenosti turističkih potencijala.
“Bilo je sve dosta uništeno, razrušeno i oštećeno, tako da nije bilo ni lako sve to u kratkom periodu srediti, za razliku od nekih drugih mjesta kojim su odmah pristupili i stvorili okvire za svoju turističku ponudu. Kod nas se to u nekih 15-ak godina iza rata vrlo malo uradilo, zato je prije pet-šest godina krenuo jedan značajniji projekat podržan od Evropske unije, gdje je urađena restauracija mostova, mlinica i Starog Grada”, pojašnjava Pitić.
Međutim, ističe kako su problem bili nepostojeći smještajni kapaciteti u gradu Stocu.
“Zadnjih godina primjetan je jedan značajniji zamah, otvoreno je par novih hotela, mnoštvo objekata apartmanskog tipa. Tu je, naravno, i nekoliko restorana koji su otvoreni, tako da turista, kad dođe, ima te neke osnovne elemente koji pružaju mogućnost da ostane par dana i u našem gradu.”
Emil Balavac, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), također smatra da za grad Stolac velike probleme predstavlja upravo manjak smještajnih kapaciteta, ali i da u gradu Stocu nije riješeno pitanje autobuske stanice, pa je teško doći do Stoca i ostati u njemu par dana.
“ Stolac je specifičan. Iako je jedan od gradova s najvećim brojem kulturnih spomenika u BiH, turizam nekako nije bio prioritet u posljednjih nekoliko decenija. To je, na svu sreću, sad malo drugačije, ali potrebno je još puno da bi se to unaprijedilo. Znamo da Stolac ima srednjovjekovne stećke, dvije nekropole, koje su atrakcija za turiste, prahistorijske crteže te Stari Grad – Vidoški koji je, na svu sreću, i jednim dijelom obnovljen i osvijetljen, tako da predstavlja jedan impozantan slučaj. Sve više i više rade na razvijanju tog pojedinačnog turizma, ne tako masovnog kao u Blagaju, Međugorju i Mostaru, ali zasigurno da postoje pozitivni pokazatelji, navodi resorni ministar.
Put Stolac – Neum, nova nada za razvoj turizma
Pitić navodi kako očekuju da će turistička posjećenost Stoca ove godine biti veća, a velika očekivanja naši sagovornici imaju od otvaranja nove obilaznice i puta prema Neumu, jedinom bh. gradu s izlazom na more.
“U zadnje tri godine svake godine broj posjeta je za bar 30–50% veći. Bitno je spomenuti i prometnicu Stolac – Neum. Veliki je broj posjeta i frekvencija turista i stanovništva upravo prema Neumu i dosta tih ljudi odluči se da svrati u Stolac, u dolasku ili odlasku s ljetovanja.”
Iz Javne ustanove Radimlja za portal Tačno.net istakli su kako su prošle godine zabilježili 17.354 posjetitelja.
“U 2022. godini taj broj iznosio je 13.982 posjetitelja, što znači da je zabilježen porast broja posjetitelja u 2023. za gotovo 25% u odnosu na godinu prije.”
Navode i da su zadovoljni turističkom ponudom koju nudi grad Stolac, a koja se reflektira na posjećenost JU Radimlja jer svake godine bilježe porast broja posjetitelja, izuzevši 2020. godinu i doba korona virusa.
“Obogaćivanjem sadržaja turističke ponude i apliciranjem na različite javne pozive za projekte te izgradnjom infrastrukture očekujemo još bolje turističke sezone i brojke. Turistički potencijali grada Stoca dolaze do izražaja otvaranjem nove prometnice Stolac – Neum, gdje je povećan protok broja ljudi kroz naš grad, a samim tim i veći broj posjetitelja na našoj nekropoli stećaka i ostalim znamenitostima u Stocu”, zaključuju iz JU Radimlja.
Uspješna priča Blagaja
Blagaj po posljednjim procjenama bilježi godišnju posjećenost od skoro 200 hiljada posjetilaca. Razlog tome upravo je uspješna promocija turističkih potencijala ovog mjesta, koja je uspjela uz napor pojedinaca i lokalne vlasti.
Nosilac razvoja turizma isprva je bilo lokalno stanovništvo Blagaja, koje je prepoznalo potencijal, kasnije se uključila i lokalna vlast, a uz pomoć investicija popravljeno je stanje u Blagaju, pojašnjava Balavac.
“Blagaj je mjesto od posebnog turističkog značaja iako se nalazi u sklopu šire regije grada Mostara. Blagaj svake godine bilježi sve veći i veći broj turista i stvarno je raznovrsna ponuda. Situacija je takva da Blagaj ima i nešto ovog masovnog turizma. Neki dio turizma je vezan za vjerski turizam, a onda imate izvor Bune i sve što je bitno za ljubitelje prirode. Na kraju imate cijelu priču oko avanturističkog turizma i Via Ferrate i ekipe koja radi neke nevjerovatne stvari. Ono što je Blagaju pomoglo u posljednjih nekoliko godina jeste dobra gastro ponuda i restorani koji se nalaze na ovom području i koji nude fenomenalnu domaću hranu i specijalitete”, navodi dalje Balavac.
Edin Džiho, koordinator kompleksa Tekije u Blagaju, ističe kako je trend u globalnom turizmu upravo taj vjerski turizam, koji je počeo biti interesantan ljudima te da ljudi hoće otvoreni prostor i dragulja iz prirode da se relaksiraju.
“Što se tiče ekspanzije turizma, mislim da je nekad spontano, a nekad organizovano, ali da je kombinacija više slojeva aktivnosti, više slojeva društva – od vlasti, turističke zajednice, ali možda je najveći dio toga upravo odradio prvi sloj ljudi, koji su direktno tu vezani. To su ljudi koji se bave turizmom, da li kroz trgovinu suvenirima, autentičnom robom za ovo podneblje, izdavanje apartmana, vila. Sve je to nekako išlo jedno s drugim”, pojašnjava Džiho.
Jedino mjesto u Hercegovini koje trenutno spaja turizam i duhovnost jeste Međugorje, a Džiho navodi kako vide značajan broj gostiju koji dolaze u Međugorje i koji poslije dolaze u Blagaj.
Ono što je specifično za uspjeh turizma u Blagaju jeste da je lokalno stanovništvo upravo vidjelo prednosti turizma i da je počelo sve više ulagati u ekspanziju tog turizma. Izgradnja luksuznih vila s bazenima omogućila je da Blagaj postane lokacija za višednevne boravke pored jednodnevnih tura, koje se nude za Blagaj preko turističkih agencija ili samostalnih aranžmana posjetilaca.
“Ekspanzija u Blagaju desila se pravljenjem, odnosno izgradnjom luksuznih vila s bazenima, koje rade u ljetnom periodu. Tu smo osjetili sad da ima programa gdje se dolazi porodično i ekipno i da se boravi više dana. To su ti modeli gdje se ljudi zadrže više dana u Blagaju. Smatram da je dobar dio ljudi koji se okrenuo tome shvatio da imamo šta ponuditi i da se ide naprijed u kompletiranje i unapređenje usluge”, kazao je Džiho.
Veliku posjećenost Blagaj bilježi i svake druge subote u maju tokom održavanja derviškog mevluda.
“I on privuče određeni broj ljudi pa se može osjetiti tih nekoliko dana prisustva ljudi koje ta tematika interesuje.”
Nevjerovatan turistički uspjeh Blagaja mogao bi poslužiti kao model turističkog razvoja, ne samo za Stolac nego i za ostale nerazvijene turističke sredine u BiH. Suština uspješnog turističkog modela Blagaja leži prvenstveno u naporu pojedinaca, a zatim i lokalne uprave. Na osnovu ovog primjera građani Stoca i lokalna uprava trebali bi krenuti u razvijanje turističke ponude. Jer Stolac itekako ima svašta ponuditi.
