Prije deset godina povezivanje Sarajeva i Beograda predstavljeno je kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata. Podršku njegovoj realizaciji ponudila je Turska, na trilateralnom poslovnom forumu BiH – Srbija –Turska u Istanbulu. Polaganjem kamena temeljca je označen početak radova u oktobru 2019. godine, u prisustvu predsjednika Turske i Srbije, Redžepa Taipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) i Aleksandra Vučića, te tadašnjih članova Predsjedništva BiH Željka Komšića, Šefika Džaferovića i Milorada Dodika. Iste godine su BiH i Srbija potpisale sporazum o saradnji na projektu vrijednom četiri milijarde eura.
Pompezno najavljen prije deceniju: Umjesto Sarajeva, Banja Luka – Beograd
Gradi samo Srbija, dok BiH nije uradila ništa
Samo rasprave
Godinama poslije, uz podršku Turske, gradi samo Srbija. U završnoj je fazi izgradnja dionice Kuzmin – Sremska Rača, sa mostom preko Save. Do 2022. godine, BiH nije bila u stanju odrediti ni trasu autoputa, pa su na kraju usaglašene dvije – jedna preko Tuzle i Bijeljine i druga preko Pala, Rogatice i Višegrada. Međutim, gradi se samo dionica Bijeljina – Rača, gdje s Vladom RS radove većim dijelom također finansira Srbija.
– Srbija je uradila autoput do graničnog prelaza Rača, a finansira i dionicu od Rače do Bijeljine. Iz drugog pravca, Srbija je izgradila autoput do Požege, a projektuje i ugovara dionice ka Užicu i graničnom prelazu Kotroman kod Višegrada. Za to vrijeme u BiH se ništa vidljivo nije uradilo. Godinama traju rasprave oko trase na području Brčko distrikta s jedne strane, dok RS i FBiH nisu konačno usaglasile trasu od Višegrada do Sarajeva – kaže delegat u Domu naroda PSBiH Nenad Vuković (PDP).
Podsjeća da je autoput 2019. godine najavljen kao “Autoput mira i prijateljstva”, te da za sedam godina u BiH nije urađeno gotovo ništa. To potvrđuje i odgovor koji je dobio na delegatsko pitanje o statusu ovog projekta. Tuzlanski kanton je u komunikacijskoj izolaciji, pa se insistiralo da trasa autoputa Sarajevo – Beograd obuhvati i ovaj kanton.
Svjesna opstrukcija
Prema riječima Midhata Čauševića (SDA), zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH iz Tuzle, gradi se treća traka kroz Kladanj. Zaobilaznica kroz Živinice će se samo dijelom graditi, zbog statusa državne imovine. Sve ostale dionice tek su u fazi idejnih projekata. Međutim, riječ je o ranije planiranim projektima, neki su i iz 2010. godine, koji samo slučajno imaju veze s autoputem.
– Ovdje se radi o svjesnoj opstrukciji sa ciljem da nepovezani ostanu veliki centri u kojim dominantno žive Bošnjaci. Ove opstrukcije provode politike koje godinama upravljaju Cestama i Autocestama FBiH. Za razliku od brojnih drugih projekata koji se realiziraju u Hercegovini, gdje dominantno žive Hrvati. Vrlo brzo ćemo imati situaciju, što je pohvalno, da će Hercegovina biti povezana s Hrvatskom s nekoliko jako kvalitetnih saobraćajnica – ističe Čaušević.
Pompezno najavljivani autoput, koji je trebao povezati glavne gradove tri susjedne države, u konačnici bi mogao povezati Beograd s Banjom Lukom, umjesto sa Sarajevom.
– Ako ne bude dodatnog interesa i pritiska od Turske, moglo bi se to završiti na tom nivou. Očito je da nije interes strateško povezivanje našeg glavnog grada s bilo kojim centrom, pa i Beogradom. Nažalost, političke elite koje predstavljaju Sarajevo ne odlučuju o tim pitanjima i nemaju mogućnost donošenja konačnih odluka – ističe Čaušević.
Dvije dionice
Vuković potvrđuje da je izgradnja autoputa Beograd – Banja Luka izvjesnija.
– S obzirom na to da je izgrađen autoput Banja Luka – Doboj, ostaje još da se izgrade dionice od Doboja do Modriče i Brčkog, kako bi se kompletirao autoput Banja Luka – Beograd. Sporo i tromo radi RS, ali se ipak čini da će prije biti uspostavljen taj autoput nego bilo koja od dvije trase Sarajevo – Beograd – ističe Vuković.
Avaz
