Ovo je prošle sedmice izjavio predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, nakon završetka još jednog ročišta pred Sudom BiH u procesu koji se protiv njega vodi zbog navodnog nepoštivanja odluka Kristijana Šmita, koga institucije Srpske, inače, ne priznaju za visokog predstavnika.
Na konferenciji za medije koju je održao u Istočnom Sarajevu Dodik je tada, između ostalog, naveo i to da je “odbio da pristane na rješenje pitanja državne imovine prema kojem bi jedini vlasnik imovine bila država BiH”.
– To je razlog zbog kojeg se sudski proces usložnjava i pokušava ubrzati. Nema te stvari koju će moći da dobiju da bi, u ovako nakaradnom postupku, obezbijedili bilo šta što nije u skladu s Ustavom – poručio je Dodik.
Pitanje nadležnosti
Navedena tvrdnja predsjednika Srpske kako mu je neko, navodno, dao “nepristojnu ponudu” oslobađanja od sudskog procesa u zamjenu za prenos nadležnosti na nivo BiH, proteklih dana izazvala je brojne reakcije u javnosti. Mišljenja o ovome kretala su se od toga da Dodik “izmišlja”, pa do toga da uopšte nije isključeno da je takva ponuda zaista bila “na stolu”.
Slučajno ili ne, samo nekoliko dana kasnije, Predsjedništvo BiH je preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović utvrdilo Prijedlog zakona o državnoj imovini. Iako je bilo očekivano, pokretanje veta, odnosno zaštite vitalnog nacionalnog interesa Republike Srpske od strane srpskog člana Predsjedništva BiH, u ovom slučaju je izostalo.
Zašto Cvijanovićeva nije posegla za vetom prethodnih dana postalo je goruće političko pitanje oko koga su se “lomila koplja” između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj.
Objašnjavajući zašto srpski član Predsjedništva BiH nije pokrenula mehanizam zaštite vitalnih nacionalnih interesa kad je oko pitanja državne imovine preglasana od strane Denisa Bećirovića i Željka Komšića, portparol SNSD i delegat te stranke u Domu naroda parlamenta BiH, Radovan Kovačević, ustvrdio je da Cvijanovićeva nije mogla da uloži veto.
– Veto nije moguće uložiti na pitanja koja nisu uopšte u nadležnosti Predsjedništva BiH, a i one stvari koje jesu moraju da da se konkretno tiču spoljne politike, da bi bilo koji od članova Predsjedništva mogao da uloži veto, tako da ova stvar će biti veoma jednostavno riješena na Kolegijumu Predstavničkog i Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer će veoma jednostavno biti zaključeno da je riječ o pitanjima koja nisu u nadležnosti Predsjedništva BiH i nisu u nadležnosti BiH i njenih institucija, nego u jasnoj i izričitoj nadležnosti Republike Srpske i FBiH – rekao je Kovačević.
Međutim, dosadašnja praksa u radu Predsjedništva BiH potvrđuje da se pokretanje veta od strane predstavnika Srpske u zajedničkim institucijama BiH u prošlosti potezalo i za mnogo “sitnije” stvari nego što je to pitanje državne imovine, kao i da u nekim ranijim primjerima veto uopšte nije bio “vezan” za pitanja koja se tiču spoljne politike.
Tako je, na primjer, aktuelni srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u oktobru prošle godine “posegla” za vetom kada su Denis Bećirović i Željko Komšić usvojili zaključak prema kojem Republika Srpska, odnosno njeni organi, “napadaju na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Navedeni zaključak Predsjedništva BiH, protiv koga je glasala Cvijanovićeva, poništila je odluka Narodne skupštine Republike Srpske koja je održana 20. oktobra prošle godine.
Da posezanje za vetom i pokretanje mehanizma zaštite vitalnog interesa nije vezano samo za spoljnu politiku, tvrdi i profesor ustavnog prava, Milan Blagojević.
– Ustav BiH jasno propisuje da preglasani član Predsjedništva može podnijeti zahtjev za zaštitu vitalnog interesa protiv bilo koje odluke predsjedništva – tvrdi Blagojević.
“Šta je s Pelješkim mostom”
Politički analitičar Velizar Antić za Srpskainfo kaže da je zaista simptomatično to što srpski član Predsjedništva BiH nije pokrenula mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u situaciji kada su Željko Komšić i Denis Bećirović više nego jasno usvojili odluke koje su direktno u suprotnosti s interesima Republike Srpske.
– Ne želim da sumnjam u to da će predstavnici Srpske u Parlamentu BiH uspjeti da obore taj zaključak, ali mislim da bi to imalo mnogo veću snagu da je takva tema postavljena pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske. U prošlosti je zaštita vitalnog interesa pokretana čak i zbog mnogo manje važnih pitanja, kao što je Pelješki most, tako da je zaista nejasno zašto se pitanje državne imovine prebacuje u nadležnost Parlamenta BiH – ističe Antić.
Srpskainfo
