Cvijanović: Srpska poštuje Dejton i zalaže se za mir, bošnjački zvaničnici prijete nasiljem

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla da dok zvaničnici Srpske govore o neophodnosti očuvanja mira i stabilnosti i rješavanju svih otvorenih političkih pitanja u demokratskim institucijama, zapadni ambasadori u Sarajevu određenim prijetnjama i militarističkim izjavama nastoje da uliju strah u Srbe, a istovremeno daju nadu nekim radikalnim snagam u bošnjačkom političkom vrhu da će NATO „riješiti“ „problematičnu“ Republiku Srpsku tako što će je ukinu

„Istovremeno, bošnjački zvaničnici, poput ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza i ministra bezbjednosti FBiH Rame Isaka, otvoreno prijete nasiljem i ratom. Među mnogobrojnim zapaljivim izjavama ministra Heleza, dvije su najopasnije: da stvara ‘rezervne’ vojne snage u BiH i poziv da se u škole u BiH uvede ‘vojna obuka’. Sa druge strane, ministar Isak je izjavio da će ‘povesti 10 korpusa’ kada se Republika Srpska bude ukidala“, navela je Cvijanović.

U obraćanju video-linkom na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, Cvijanović je ukazala da ovakve prijetnje i pozivi na nasilje rijetko osuđuju i Kristijan Šmit i strani ambasadori.

Takođe, navela je ona, treba napomenuti da aktuelna prijetnja od radikalnih islamskih terorističkih ćelija predstavlja opasnost ne samo za mir u BiH i na Zapadnom Balkanu nego i u cijeloj Evropi.

Srpski član Predsjedništva je podsjetila da su prije samo dvije sedmice, policijske snage u Zenici uhapsile jednu osobu koja se sumnjiči da pripada radikalnoj islamističkoj grupi u FBiH, kao i da su lokalni mediji u BiH nedavno objavili i da je ministar Helez odobrio da poligoni Oružanih snaga BiH u Mostaru koriste strani državljani i pojedini mještani povezani sa radikalnim vehabijskim pokretom.

„Ovo je posebno opasno i neodgovorno, jer se BiH dugi niz godina u stranim medijima i međunarodnim bezbjednosnim izvještajima označava kao najopasniji izvor džihadističkog terorizma u Evropi. Zabrinutost zbog terorističkih prijetnji koje dolaze iz BiH primijetile su mnoge zapadne vlade i drugi izvori.

Na primjer, američki Stejt department prošle godine piše: ‘Terorističke grupe nastavljaju da planiraju moguće napade u BiH’. Francuski predsjednik Emanuel Makron je 2021. godine, govoreći o prisustvu džihadista u BiH, nazvao zemlju ‘tempiranom bombom'“, podsjetila je Cvijanović.

Prema podacima koje je objavio Centar Vilson u Vašingtonu, dodala je ona, BiH je među evropskim zemljama imala najveći broj građana koji su otišli da vode džihad u Siriji i Iraku.

„Kao što svi znamo, vladavina prava je jedan od osnovnih uslova za mir i demokratsko upravljanje. Nažalost, on se u BiH krši i ignoriše uporno, a to posebno čine Šmit i njegovi pomagači i saučesnici iz određenih stranih ambasada. Vladavina prava je i u središtu procesa evropskih integracija, a predstavnici EU i država članica EU stalno naglašavaju važnost njenog poštovanja, ali Šmitu upućuju tek blagi prijekor zbog konstantnog kršenja te iste vladavine prava“, naglasila je Cvijanović.

Ona je podsjetila da Šmit i njegovi pobornici tvrde da on ima izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast i da ne odgovara nijednoj vladi ili sudu u BiH.

Drugim riječima, dodala je, smatraju da on ima apsolutnu moć i nikakvu odgovornost, te da je nejasno kako se to može uklopiti u bilo koji normalni koncept vladavine prava.

„U još većem obrušavanju na vladavinu prava, Šmit je izmijenio Krivični zakon BiH kako bi ga koristio kao sredstvo kažnjavanja svakog ko ne poštuje njegove odluke. Trenutno se protiv demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske, kao i jednog javnog funkcionera, vodi postupak zato što, ispunjavajući svoje ustavne i zakonske obaveze, nisu poštovali Šmitove naredbe“, istakla je Cvijanović.

Ona je ukazala da je vladavina prava i pod udarom prijetnji i međunarodnih sankcija vlada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, te da se prijetnje i sankcije koriste za zastrašivanje izabranih i drugih zvaničnika, njihovih porodica, privatnih preduzeća, pa čak i medija.

„Svaki lider koji odbije da se povinuje Šmitu ili koji odbije da prihvati nezakonite subverzije Dejtonskog sporazuma, napada se otvoreno i neumoljivo i postaje meta sankcija. Ove sankcije uvode se bez odgovarajućeg procesa, odnosno bez ikakvog formalnog navoda optužbi, čak i bez pojavljivanja pred sudijom ili sudom, pa makar i na minut“, pojasnila je Cvijanović.

Ona je naglasila da su banke prinuđene da zatvore račune i odbiju usluge ovim pojedincima, pri čemu oni nisu zvanično optuženi ni za jedno krivično djelo.

Prema njenim riječima, ovo ponašanje često se viđa u sferi organizovanog kriminala i ni na koji način ne liči na ponašanje demokratskih država koje podržavaju međunarodni pravni poredak ili vladavinu prava.

„Ovo eklatantno nezakonito ponašanje i potpuno nipodaštavanje vladavine prava od strane Šmita, njegovih saučesnika u BiH i pomagača iz različitih vlada, podriva cjelokupan ustavni poredak u BiH, slabi institucije vlasti i prenebregava volju građana BiH. Ovakvo ponašanje, bez sumnje, predstavlja prijetnju po mir i stabilnost u BiH“, konstatovala je Cvijanović.

Pored navedenih kršenja Dejtonskog sporazuma, međunarodnog prava, Ustava BiH i vladavine prava, rekla je ona, nastavljaju se napori da se biračima u BiH uskrate prava.

„Šmit je posljednjom odlukom nametnuo izmjene Izbornog zakona u BiH, što je jasan pokušaj intervenisanja u izbore i manipulacije rezultatima na predstojećim lokalnim izborima. Iako najavljena kao tehnička izmjena Izbornog zakona kojom se, navodno, obezbjeđuje veći integritet izbora, ova odluka je, zapravo, politička i dovodi u pitanje integritet cjelokupnog izbornog procesa, dok stvarnu kontrolu i uticaj prepušta neizabranom strancu“, pojasnila je srpski član Predsjedništva.

Ona je navela da je Šmit i ovaj put prekršio Dejtonski sporazum, prenio nadležnosti sa entitetskih vlada na centralizovano tijelo na nivou BiH, Centralnu izbornu komisiju, koja je lišena i legitimiteta i legaliteta.

Uz to, dodala je ona, Šmit krši i radno zakonodavstvo: produžio je mandat članovima Centralne izborne komisije i to preko zakonske i starosne granice za penziju.

Ona je naglasila da Centralna izborna komisija sada može da zaobilazi sud pošto joj je Šmit dao pravo da direktno kažnjava svako kršenje njegovog izbornog zakona koje Komisija vidi kao takvo.

Istim diktatom, ukazala je Cvijanović, građanima BiH uskraćuje njihova ustavna i zakonska prava da se kandiduju za izbornu funkciju bez odgovarajućeg postupka ili bilo kakvog pravnog lijeka.

„Kada su Narodna skupština i izabrani predstavnici Republike Srpske preduzeli zakonske mjere za zaštitu Dejtonskog sporazuma i integriteta lokalnih izbora u Republici Srpskoj, Šmit i njegovi saučesnici su izabranim zvaničnicima otvoreno zaprijetili prinudnom smjenom i raznim vidovima kažnjavanja. Suštinski, lišavanjem izabranih zvaničnika i institucija vlasti ustavnih nadležnosti i odgovornosti, birači u BiH lišeni su prava“, istakla je Cvijanović.

Ona je navela da svaki put kada Kristijan Šmit nametne neku odluku, nipodaštavajući demokratski ustavni poredak zemlje i odredbe Dejtonskog sporazuma, to destabilizuje BiH.

„Šmitove represivne odluke, nepromišljeni edikti, prijetnje i druga uplitanja, u BiH izazivaju krizu za krizom, od samog njegovog dolaska. Postupci i retorika zvaničnika Republike Srpske, koje su određene strane države osudile, bile su očekivano isprovocirane Šmitovim nečuvenim, nezakonitim djelovanjem.

Činjenica je da svaki put kada se nezvanac poput Šmita – ili onih koji ga podržavaju – upusti u flagrantno nasilničke i nezakonite postupke i pokuša da oslabi, sankcioniši ili čak zatvori naše demokratski izabrane lidere, to ima savršeno predvidljive posljedice – to pokreće građane Republike Srpske i njene izabrane zvaničnike da se tim nedjelima suprotstave“, rekla je Cvijanović.

Jasno je da kontinuirano kršenje Dejtonskog sporazuma od strane Šmita i njegovih međunarodnih i domaćih saučesnika, istakla je srpski član Predsjedništva BiH, predstavlja prijetnju po mir i direktno podriva stabilnost u BiH.

„Ovo kršenje mora se na svaki način osuditi i što je prije moguće okončati“, zaključila je Cvijanović u obraćanju na sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se razmatra situacija u BiH.

Zahvalivši se na pažnji, ona je zamolila da „još snažnije svi zajedno nastavimo da podržavamo mir i stabilnost u BiH“.

(Srna) Foto: BN