Sastanak vladajućih u Laktašima: Kupovanje vremena za Izborni zakon
Strah vladajućih stranaka, prije svega SNSD-a i HDZ-a od fer i poštenih izbora prevazilazi sve druge strahove, jer su spremni na sve samo da se tehničke izmjene Izbornog zakona ne usvoje.
Tako je jučerašnji sastanak u Laktašima vladajuće koalicije SNSD-HDZ-Trojka pokazao da vlast funkcioniše u dijelu raspodjele vlasti i budžetskih sredstava, deviznih rezervi, ali i blokade procesa za koje se smatra da ugrožavaju monopol vlasti i kriminalizacije svega čime vlast upravlja. Sve ostalo je manje važno.
Jedno od ključnih državnih pitanja su tehničke izmjene Izbornog zakona čije je nametanje najavio visoki predstavnik Kristijan Šmit 19. decembra, ukoliko se u najkraćem roku domaći lideri ne dogovore i ne usvoje te izmjene.
Od Šmitove posljednje opomene prošlo je tačno mjesec dana.“Ja imam poštovanje za odluke koje donosi parlament i zato govorim da je ovo moj posljednji poziv parlamentarnoj strukturi da donese odluku sami. Ukoliko ne, ja ću doći do vremenskih rokova i smatraću da je ovo nepoštovanje birača. U naredne dvije tri sedmice bi svi željeli da vidimo rezultat. Ukoliko do njega ne dođe, onda ne možemo zavisiti od nekih obećanja ‘sljedeće sedmice (će biti), sljedeće sedmice (će biti)’. Ne! Ove sedmice mora i ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da to donese„, naglasio je Šmit prije mjesec dana.
Šmitov rok je prošao, a u međuvremenu smo dobili sljedeće: U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine usvojen je prijedlog SDA o tehničkim izmjenama Izbornog zakona. Protiv su bili SNSD i HDZ, što automatski, a i po izjavama predstavnika iz tih stranaka ukazuje da spomenuti zakon neće biti usvojen u Domu naroda, koji bi trebao zasjedati do kraja mjeseca.
Takođe, u međuvremenu smo vidjeli pokušaj kupovine vremena, iniciran prije svega iz redova HDZ-a. To je suštinska poruka i sa sastanka lidera Trojke, SNSD-a i HDZ-a u Laktašima. Dakle, lideri stranaka iz državne vlasti poručuju da će usvojiti sveobuhvatne izmjene Izbornog zakona do kraja februara, praveći alibi za neusvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona.
Treba istaći da se o spomenutom oglasio samo SNSD i HDZ, iako kratko. Dok se iz Trojke niko nije zvanično oglasio o detaljima dogovorenog. Pa se stoga nameće pitanje zašto je to tako i ko preuzima odgovornost ako se najavljene izmjene Izbornog zakona, uključujući i tehnički dio ne usvoje do kraja februara kako je najavljeno. Jer je evidentno da HDZ, uz SNSD prije svega želi kupiti dodatno vrijeme kako Šmit ne bi nametao tehničke izmjene Izbornog zakona.
Zašto? Prije svega SNSD je zaprijetio i čak pokrenuo proceduru donošenja entitetskog izbornog zakona. S druge strane HDZ-u je prioritet pitanje legitimnog predstavljanja i načina izbora članova Predsjedništva. A u suštini, nikome od njih ne odgovara da se uvede red u sam izborni proces, jer bi tehničke izmjene podrazumijevale da CIK imenuje članove biračkih odbora, da se uvode skeneri, video nadzor i tada bi jednostavno dobili poštenije izbore.
Političke stranke godinama nisu htjele same dogovoriti to pitanje. Pa i prije nekoliko godina stranke današnje Trojke (SDP, NiP, NS) su konstantno naglašavali potrebu tehničkih izmjena za fer i poštenije izbore. To aposlutno podržava i opozicija iz RS-a (SDS, PDP), kao i neke druge hrvatske stranke poput HRS-a.
Na posljednjoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) prisustvovali su Slaven Raguž (HRS) i Jelena Trivić (Narodni front) podržavajući nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona. Drugim riječima radi se od potpuno nadnacionalnom pitanju koje treba obezbijediti transparentniji izborni proces, vjerovatno prvi put nakon izbora. Stoga je zanimljivo kako stranke Trojke, a koje su se ranije grčevito zalagale za to, sada ne bore i ne iskoriste najavu Šmita da nametne spomenute izmjene.
Jer ko im garantuje da će se slična prilika ponoviti da se konačno uvede red u izborni proces.
Na kraju, ukoliko Šmit povjeruje površnim obećanjima da će se do marta sve riješiti u vezi Izbornog zakona (i izbor članova Predsjedništva i tehničke izmjene i evropske presude) i ne nametne ono što je jasno najavio prije mjesec dana, onda ostaje nejasno kome i zašto šalje upozorenja.
Dakle, nema nikakvih garancija da će sa stav SNSD i HDZ po ovom pitanju promijeniti, a dodatno opterećenje Čovićevim zahtjevom o legitimnom predstavljanju je sigurna garancija da dogovora neće biti. Dok se ne raspišu izbori, kada će cijela ta priča da izgubi na značaju.
ISTOK
