PDV kao Ustav: Vlast ne želi promjene, pa čak ni one koje ne štete budžetu

Prednacrt zakona o PDV-u, kreiran 2019. godine, još ne izlazi iz UIOBiH, a ekonomiste smo pitali šta bi trebali biti prioriteti u novom zakonu.

Za četiri godine se može svašta uraditi. Može i za godinu, i za mjesec. Ko hoće, naravno. Ali, vladajućim strukturama u Bosni i Hercegovini se baš i ne da. Kada je Uprava za indirektno oporezivanje BiH u maju 2019. godine objavila da je pripremila Prednacrt zakona o PDV-u, mnogi su pomislili kako ćemo konačno dobiti novi, kvalitetniji zakon. Zakon koji će, prije svega, donijeti neke suštinske promjene na kojima već godinama insistiraju ekonomisti i privrednici u našoj zemlji.

No, kako to uglavnom biva kod nas, sve je ostalo samo na pokušaju. Iz Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH su nam rekli da je Prednacrt zakona prema procedurama išao u entitetske parlamente na izjašnjavanje, kao i na javnu raspravu, ali da nakon toga nije iz UIO BiH došao Upravnom odboru UIO BiH na usvajanje. Kada Uprava za indirektno oporezivanje dostavi dokument u formi Prednacrta Upravnom odboru, potrebno je da ga UO usvoji i da u formi nacrta dostavi Savjetu ministara BiH, koje se potom izjašnjava o dokumentu. Savjet ministara bi nakon toga dokument trebalo u formi prijedloga zakona poslati Parlamentarnoj skupštini BiH na izjašnjavanje.

Odbijali sve prijedloge koji su bili korisni za građane i privredu

Ekonomista Igor Gavran smatra da su određene stvari iz oblasti PDV-a morale biti prioritet institucijama.

“Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje je ranije savjetovao vlastima da odbijaju brojne inicijative za promjenu propisa oko PDV-a koje su većinom bile u korist građana i privrede, a s druge strane ove izmjene koje su oni sami pripremili čekaju, a da ne znamo ni šta čekaju. Koliko je meni poznato, te izmjene koje je pripremila UIO BiH ne sadrže ništa konkretno i zanimljivo za građane i privredu, a kamo li pozitivno, već je samo riječ o nekom formalnom usklađivanju s nekim izmjenama zakonodavstva Evropske unije u ovoj oblasti i nekim promjenama koje smo davno trebali uskladiti.

Od posljednjih naših izmjena u zakonodavstvu, dešavale su se promjene praksi s kojima i mi treba  da se usklađujemo, a bojim se da je od vremena kada je ovaj pomenuti Prednacrt zakona napravljen, da je u međuvremenu bilo promjena s kojim ćemo opet morati da se usklađujemo. Mislim da ta verzija zakona nakon četiri godine nema nikakvog smisla i da bi se trebala revidirati i da se ide s jednom kompletnijom izmjenom zakona”, ističe za Buku Gavran.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH tvrde da su oni isključivo za cjelokupnu izmjenu zakona, a nikako za parcijalne.

“Naš stav je da ovo što se vrlo često zadnjih godina dešava, a to su ti silni pojedinačni zahtjevi za izmjenu Zakona o PDV-u, najviše usmislu oslobađanja od plaćanja PDV-a, mi smo mišljenja da to nije dobro i da se treba ići u jednu izmjenu i donošenje potpuno novog zakona. Zakon o PDV-u je na snazi od 2006. godine, a u Evropskoj uniji se toliko desilo promjena, tako da naš zakon uopšte nije usklađen. Prilikom kreiranja Prednacrta novog zakona o PDV-u, on je u velikoj mjeri bio usklađen, ali vjerovatno će trebati dodati i neke nove stvari pošto je prošlo nekoliko godina”, kaže za Buku Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

SNSD ujutro bio za, popodne protiv

Ekonomista Zoran Pavlović podsjeća na sve besmislene postupke državne vlasti u prethodnih nekoliko godina kada je riječ o indirektnom oporezivanju.

“Prije dvije godine, kada je vrlo izražena bila inflacija, pokrenuta je inicijativa za uvođenje više stopa PDV-a na različite vrste proizvoda. Pa je to po prijedlogu SNSD-a na kraju bilo 5 odsto na hranu i osnovne životne namirnice, 17 odsto na sve ostalo, a na luksuzne proizvode 23 odsto. Ta inicijativa je usvojena u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, da bi bila oborena u Domu naroda od SNSD-a koji je ovo podržao u Predstavničkom domu. To je, dakle, bio usvojen zakon od predstavnika građana u najvišem zakonodavnom tijelu, a Dom naroda bi trebao da reaguje samo ako nekom od naroda narušava prava zakon koji su usvojili predstavnici građana u Predstavničkom domu. Tek tada ima smisla da se aktivira Dom naroda”, govori za Buku Pavlović.

No, Dom naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH ravnopravno odlučuje o zakonima kao i Predstavnički dom, tako da su sve korisne inicijative uglavnom nailazile na blokade.

Jedna od onih koja nije naišla na blokadu jeste ukidanje PDV-a na doniranu hranu što je usvojeno prošle godine, a Parlamentarna skupština BiH je podržala i prijedlog kojim se prag za ulazak u PDV sistem pomjerio s 50.000 na 100.000 KM. Ova stavka je bila planirana i u Prednacrtu zakona koji je kreirala Uprava za indirektno oporezivanje 2019. godine, samo što je njihov prijedlog bio da se prag podigne na 75.000 KM.

Taj primjer oko praga je najbolji pokazatelj koliko se kasni. Naravno da se takve stvari mijenjaju kako život teče. Sada bi bilo suludo da se ide s ovom neizmjenjenom verzijom i da se onda opet prag spušta na 75.000 KM. Ako nisu u stanju da cijeli zakon dovedu do kraja, a izgleda da nisu, onda je bolje da nastavimo s ovim parcijalnim izmjenama kao što je bilo kod promjene praga”, kaže Gavran, te navodi šta je prioritetno mijenjati u Zakonu o PDV-u.

„Pomjeranje roka plaćanja PDV-a s 10. na kraj mjeseca je definitivno i najjednostavnije i nešto protiv čega nije razumno se protiviti. Argumenti koji su se prošli put plasirali protiv ovakvog prijedloga su bili toliko neodrživi, naivni i neuvjerljivi da mislim da su ti argumenti pokazali koliko je ovo potrebno unijeti u zakon, jer stvarne štete ne može biti. Kada je riječ o nižoj stopi PDV-a, tu razumijem da postoji nešto viša kompleksnost i karakter promjene i razumijem da bi u određenom periodu bilo nešto manje prihoda zbog tih nižih stopa za određene proizvode, ali i to bi dugoročno imalo pozitivne efekte. Nije smisao bilo kojeg poreza da bude što viši i da, što bi se reklo, otima što više para, nego je smisao da bude i stimulativan za ekonomiju, a ne samo kao kazna”, naglašava Gavran konstatirajući da bi građani imali više volje za potrošnjom kada bi imali niže cijene kroz povoljnije porezne stope.

Shodno tome, veća potrošnja donosi i veće prihode u budžete.

Pavlović podsjeća na djelovanje Uprave za indirektno oporezivanje prethodnih godina.

“Uprava za indirektno oporezivanje, koja je izvršni organ koji treba da sprovodi odluke, je dala sebi pravo da se obrate Parlamentarnoj skupštini sa pričom da je vrlo teško uvesti više stopa PDV-a, da to traži mnogo vremena i mnogo novca jer se tu mijenjaju softveri. Tako da mene ništa ne čudi, pa čak ni to da se bilo koje inicijative vezane za naplatu indirektnih poreza ne sprovode, jer je to u očima ljudi koji sjede u Upravnom odboru UIOBiH narušavanje prihoda na koje oni računaju. Ono što bi bilo pošteno i što bi trebalo da zanima naše političare jeste da se PDV plaća po realizaciji, jer je tako bilo s porezom na promet koji je važio u Bosni i Hercegovini nakon rata, ali i u bivšoj Jugoslaviji, a da je od 17 odsto poreza 13 pripadalo državi, 3 odsto opštini, a 1 ili 2 odsto za razvoj”, riječi su Pavlovića.

Podsjetimo, privrednici iz Bosne i Hercegovine već godinama insistiraju da se u Zakonu o PDV-u pomjeri rok za plaćanje PDV-a s 10. na kraj mjeseca. Udruženja poslodavaca su čak nudila i neke soft varijante, koje bi podrazumijevale da se rok pomjera za jedan dan svakog mjeseca. No, državne vlasti nisu željele ni da čuju čak ni za ove prijedloge koji nemaju nikakav negativan utjecaj na prihode u budžete.

(Buka/BN) Foto: BN