Iako su se ti stanari uselili u svoje nove domove, oni formalno pravno nisu vlasnici svojih uredno plaćenih kvadrata i u njima žive ilegalno.
Kako navode u Gradskoj upravi, prema evidenciji Odjeljenja za inspekcijske poslove, na teritoriji Banjaluke postoji 8 kolektivnih stambeno – poslovnih objekata bez upotrebne dozvole.
– Izdavanju upotrebne dozvole za objekat prethodi izdavanje upotrebne dozvole za nedostajuću infrastrukturu, te je to jedan od najčešćih razloga zašto se upotrebna dozvola ne može izdati za objekat.Na nekim objektima je prilikom izgradnje došlo do odstupanja od izdate građevinske dozvole -navode iz Gradske uprave u odgovoru na pitanja Srpskainfo.
Šta to ustvari znači i kakve posljedice trpe kupci stanova, objašnjava Dragan Milanović, direktor jedne agencije za promet nekretninama i odbornik u Skupštini grada Banjaluka.
– Zgrade koje nemaju upotrebnu dozvolu ne mogu se upisati zemljišne knjige. Samim tim, ni stanovi ne mogu da se uknjiže, što znači da kupci tih stanova ne mogu steći pravo vlasništva – kaže Milanović.
Naime, zakon dozvoljava kupovinu stana prije gradnje, ali vlasništvo se stiče tek upisom u zemljišne knjige. Moguće je da kupci nikad ne uknjiže stan kao svoje vlasništvo, ako investitor ne ispuni uslove za dobijanje upotrebne dozvole.
Veliki broj stanova, pogotovo onih manje kvadrature, koji su i najtraženiji, kupuje se upravo dok su još u izgradnji.
– Kupac stana u zgradi bez upotrebne dozvole, iako je ušao u posjed tog stana, nema prava koja imaju vlasnici. On ne može založiti stan da bi uzeo hipotekarni kredit, ne može taj stan prodati ili pokloniti, niti ga prenijeti na svoje nasljednike – objašnjava Milanović.
Ipak, takve je stanove moguće prometovati, time što se, ustvari, prodaju prava iz ugovora o kupoprodaji, pa i pravo da se novi kupac uknjiži kao vlasnik stana, kada zgrada dobije upotrebnu dozvolu.
– Takav aranžaman je, naravno, nepovoljniji za prodavca, nego u slučaju vlasništva – kaže Milanović.
Dodaje da ne može reći koliko su, u takvim slučajevima, kvadrati jeftiniji, odnosno koliko stan izgubi na vrijednosti, jer to, kako kaže, zavisi od slučaja do slučaja.
Iz Gradske uprave nisu odgovorili na pitanje koje to zgrade u Banjaluci nemaju upotrebnu dozvolu i gdje se one nalaze.
Od ranije je poznato da su godinama, u zgradi bez upotrebne dozvole živjeli stanari velike boračke zgrade preko puta bivše Fabrike alatnih mašina “Jelšingrad”.
Ova je zgrada izgrađena za porodice poginulih boraca i ratne vojne invalide, koji su bili radnici propalog giganta “Čajaveca”. Gradnju ove zgrade sa više od 100 stanova pratile su brojne afere.
Nakon nekoliko godina naguravanja sa investitorima i izvođačima radova, stanari su se 2009. uselili na crno u stanove, koji su po ugovoru iz 2003. trebalo da budu njihovi „jedan kroz jedan”.
Nisu se mogli uknjižiti kao vlasnici, jer se, između ostalog, ispostavilo da jednom od vlasnika zemljišta na kojem je zgrada podignuta, nije isplaćen novac za njegovu parcelu.
Prostor oko te zgrade godinama nije bio uređen, a krov je u međuvremenu počeo prokišnjavati. Svaki kvar na zajedničkim instalacijama bio je skoro nerješiv problem, jer stanari nijedne od pet lamela nisu mogli registrovati zajednicu etažnih vlasnika.
Drugi javnosti vrlo poznat slučaj objekta bez upotrebne dozvole je zgrada na adresi Stojana Novakovića 12. Pitanje je da li će ova zgrada ikad dobiti upotrebnu dozvolu, jer je investitor “Platinium invest” napravio nekoliko nepodopština, a neke od njih su nepopravljive.
Prvo, napravo je u blizini zgrade spremnik za plin, koji ne zadovoljava standarde protivpožarne zaštite. Uz to, izgradio je dvije etaže više, nego što je predviđeno građevinskom dozvolom, a garaže ispod zgrade nemaju propisanu visinu.
Ipak, investitor je prodao skoro sve stanove zgradi, a mnogi kupci su se “upecali” upravo na obećanje da će imati grijanje na plin i garažna mjesta.
Kako objašnjava Dragan Milanović, zgrade bez upotrebne dozvole, ustvari, nemaju ni građevinsku dozvolu, jer je ta dozvola u međuvremenu istekla.
– Ako bi se išlo u proces legalizacije, potrebno je da investitor ponovo pokrene postupak za izdavanje građevinske dozvole, te da otkloni nedostatke, zbog kojih ranije nije mogao dobiti upotrebnu dozvolu. U nekim slučajevim je to teško izvodljivo – kaže Milanović.
Tako se fraza “fali mi jedan papir” za stanare zgrada bez upotrebne dozvole pretvara u pravu noćnu moru, jer im taj jedan papir, zvani upotrebna dozvola, oduzima pravo vlasništva.
Srpskainfo
