Istina je da se nikotin u najvećoj koncentraciji nalazi u listu duvana, ali čitava jedna porodica biljaka, Solanaceae, sadrži nikotin u manjoj ili većoj mjeri.
Ipak, kako je nikotin u 16. vijeku izolovan iz biljke duvana, često pogrešno vjerujemo da ga ima isključivo u ovoj biljci.
Povrće i voće koje sadrži nikotin
Krompir, paradajz, plavi patlidžan i duvan pripadaju istoj familiji biljaka i svaka od njih sadrži nikotin. Od onih koje jedemo, najveću koncentraciju ima plavi patlidžan, ali i dalje neuporedivo manju nego list duvana. Naučnici su došli i do zanimljivog zaključka da zeleni paradajz ima oko 10 puta više nikotina od zrelog paradajza, kakvog ga obično konzumiramo.
Interesantno je da se u malim koncentracijama ovaj alkaloid nalazi i u povrću koje smatramo izrazito zdravim, pa i u tropskom voću. Tako ga ima u celeru i karfiolu, ali i u papaji, doduše u samoj biljci, ne u plodu.
Kako nikotin djeluje?
Biljke sadrže nikotin da bi se, prije svega, lakše odbranile od insekata. Čak i oni insekti koji se hrane biljkama nikotina, zahvaljujući njemu uspješnije “tjeraju” predatore.
Na ljude, nikotin djeluje tako što, prije svega izaziva zavisnost, ali tek ako se konzumira iz biljke duvana, jer je tu najveća koncentracija ovog jedinjenja. Ipak, nikotin nije glavni uzrok bolesti u vezi sa pušenjem, za šta je često “optužen”.
Nikotin ili sagorijevanje duvana, gdje je veća opasnost?
Eksperti koji se bave problemom pušenja, odavno su ustanovili da štetnost ove loše navike leži prije svega u duvanskom dimu, odnosno sastojcima koji nastaju dok duvan sagorijeva. Tako dr. Derek Jek, bivši direktor Odjeljenja za kontrolu duvana u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, podsjeća
– Svi mi koji smo dio sistema kontrole duvana moramo se još vise potruditi kako bismo nadoknadili onih 50 godina ignorisanja jednostavne činjenice da pušenje ubija, a ne nikotin – rekao je on.
Agencije
