Lagumdžija je rekao da je finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici usvojen “nakon više krugova inkluzivnih konsultacija”.
– Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog Rezolucije “Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995“, od strane “cross- regional core group”, otišao je prema predsjedniku i svim stalnim misijama u UN. Srećan 1. Maj! – poručio je Lagumdžija u objavi na društvenoj mreži Iks.
Finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici
Donosimo prijedlog rezolucije o Srebrenici u cjelosti.
– Vođeni Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida… – stoji na početku prijedloga rezolucije o Srebrenici, pa se nastavlja:
Pozivajući se na rezoluciju Savjeta bezbjednosti 819 od 16. aprila 1993. godine kojom se Srebrenica proglašava bezbjednom zonom, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. godine o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (“MKSJ”) i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. godine o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove,
Podsjećajući dalje na sve presude MKSJ, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog savjeta MKSJ od 19. aprila 2004. godine (Tužilac protiv Krstića), Internacionalni Rezidualni mehanizam za žalbeni savjet krivičnih sudova, presuda od 8. juna 2021. godine (Tužilac protiv Mladića), presuda Međunarodnog rezidualnog mehanizma za žalbeni savjet krivičnih sudova od 20. marta 2019. godine (Tužilac protiv Karadžića i Karadžića), Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida,
Potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjavanju za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava ljudskih prava, i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjavanje i, u tom cilju, da temeljno istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno učešće žrtava i preživjelih kao i članova njihovih porodica je ključno,
Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjavanja i osiguravanja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa,
U tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da preduzme kolektivnu akciju preko Savjeta bezbjednosti, u skladu sa Poveljom, i na osnovu od slučaja do slučaja kako bi se dodatno osigurala odgovornost za sprečavanje genocida.
Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za sprečavanje genocida i odgovornost za zaštitu, te ističući važnost redovnih brifinga o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i podsticanju u ranom podizanju svijesti o potencijalnom genocidu,
Takođe, napominjući da procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud BiH i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje ključno u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnju povjerenja i obnovu i održavanje mira u BiH, i dalje priznajući da je snažna regionalna saradnja između državnih tužilaštava od suštinskog značaja za podsticanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu,
Napominjući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljeno, a porodice i zajednice devastirane,
Odlučuje da 11. jul proglasi Međunarodnim danom refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine koji će se obilježavati svake godine;
Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe, u znak sjećanja, u cilju sprečavanja poricanja i iskrivljavanja, te pojave genocida u budućnosti;
Takođe, bez rezerve osuđuje postupke kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;
Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog sahranjivanja i poziva na nastavak procesuiranja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ,
Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši sa svojim aktivnostima na pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje,
Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne učesnike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti – stoji u prijedlogu rezolucije o Srebrenici, a prenose Vijesti.
Njemačka i Ruanda glavna podrška
Nacrt rezolucije o Srebrenici biće razmatrana na dnevnom redu Generalne skupštine UN tokom maja.
Njemačka i Ruanda stoje iza inicijative ove rezolucije, a podršku su najavile mnoge zemlje, između ostalih i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Međutim, Srbija i Rusija, zajedno s funkcionerima iz Republike Srpske, suprotstavljaju se rezoluciji. Putem stalnog predstavništva Ruske Federacije u UN obezbijedili su obraćanje srpskog člana Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, na Savjetu bezbjednosti UN. Cvijanovićeva je tom prilikom iznijela niz tvrdnji o bezbjednosnoj situaciji u BiH.
Srpskainfo
