U Bosni i Hercegovini, tema mentalnog zdravlja često se zanemaruje, ali njena važnost ne može biti precijenjena. Mentalne bolesti ne poznaju granice ni demografske razlike, ali način na koji se manifestuju i percipiraju može značajno varirati među različitim grupama.
U ovom tekstu istražićemo kako se mentalno zdravlje razlikuje među muškarcima, ženama, mladima i starijim osobama, kao i uticaj religije i obrazovanja na stavove prema mentalnom zdravlju.
Istraživanja pokazuju da postoje značajne razlike u prevalenciji mentalnih poremećaja među muškarcima i ženama u Bosni i Hercegovini. Tokom pandemije COVID-19, žene su bile podložnije anksioznosti i depresiji. Naime, 84.9% ispitanika koji su prijavili strah povezan sa COVID-19 bili su žene. Ove statistike ukazuju na potrebu za posebnim pristupom mentalnom zdravlju kod žena, uzimajući u obzir njihove specifične izazove i stresore.
S druge strane, muškarci su manje skloni da traže pomoć za mentalne probleme zbog društvenih stigmi i očekivanja povezanih s muškim rodnim ulogama.
Tradicionalni pogledi često diktiraju da muškarci treba da budu snažni i samostalni, što može ometati njihovu spremnost da priznaju slabost ili potraže podršku.
Mladi, posebno adolescenti i mladi odrasli, suočavaju se s jedinstvenim izazovima koji mogu uticati na njihovo mentalno zdravlje. U ovom periodu života, pojedinci često prolaze kroz promjene u identitetu, obrazovanju i društvenim vezama, što može izazvati stres i anksioznost.
Studija je pokazala da mlađi učesnici imaju pozitivniji stav prema mentalnom zdravlju u poređenju sa starijim generacijama. Ove generacijske razlike mogu biti povezane sa promjenama u društvenim normama i većom dostupnošću informacija o mentalnom zdravlju.
Starije osobe se često suočavaju s problemima kao što su usamljenost, gubitak voljenih osoba i hronične bolesti, što može doprinijeti depresiji i anksioznosti. Međutim, stigma vezana za mentalnebolesti može spriječiti ovu populaciju da potraži pomoć. Zbog toga je važno osigurati da stariji ljudi imaju pristup potrebnim resursima i podršci.
Kako poboljšati mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini?
Razumijevanje kako demografske razlike utiču na mentalno zdravlje ključno je za razvijanje efikasnih strategija za podršku i tretman.
Dok žene i mlađe generacije pokazuju viši nivo svesti i spremnosti da potraže pomoć, muškarci i starije osobe mogu imati koristi od dodatne podrške i edukacije kako bi se prebrodile prepreke u pristupu nezi mentalnog zdravlja.
Edukacija i promocija otvorenog dijaloga o mentalnom zdravlju mogu raditi na smanjenju stigme i poboljšanju kvaliteta života za sve demografske grupe u Bosni i Hercegovini. Podizanje svesti i obrazovanje su ključni koraci ka poboljšanju mentalnog zdravlja u svim slojevima društva, omogućavajući svima da žive zdravije i ispunjenije živote.
Važno je da zajedničkim snagama radimo na smanjenju stigme i unapređenju mentalnog zdravlja. Razgovarajte o mentalnom zdravlju sa svojim bližnjima, podržite inicijative koje promovišu mentalno zdravlje i ne bojte se potražiti pomoć kada vam je potrebna.
Vaše mentalno zdravlje je važno, i nikada nije kasno da preduzmete korake ka boljem sutra.
Srdačno,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić, psihijatar
Srpskainfo
