Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u 2021. godini rođeno je 1,873 dece čije su majke mlađe od 19 godina. Uz to, među devojčicama uzrasta do 19 godina bilo je 349 prekida trudnoća. Pošto Batut ne prikuplja podatke iz privatnih ustanova, moguće je da je ovaj broj i veći.
Istovremeno, u 2021. godini bilo je i 8,505 medicinskih pobačaja, koji obuhvataju i namerne i medicinski potrebne prekide trudnoće.
Uz to, Nacionalni program za očuvanje reproduktivnog zdravlja iz 2017. navodi da tek malo više od polovine stanovnika Srbije uzrasta od 15 do 49 godina koristi bilo koji metod kontracepcije, što je ispod svetskog proseka. Pri tome upotreba kondoma, a posebno pilula je ispod evropskog proseka. Primera radi, dok u Srbiji četiri odsto žena koristi kontraceptivne pilule, u Evropi je taj procenat 22 odsto.
Sve više maloletničkih trudnoća
Da je neophodno da kontraceptivna sredstva budu šire dostupna u Srbiji konstatuje se i u izveštajima međunarodnih organizacija. U poslednjem izveštaju CEDAW-a iz 2019. između ostalog se navodi da u Srbiji postoji nedovoljna informisanost i mala upotreba kontraceptiva među adolescentima, zatim da su učestale maloletničke trudnoće, posebno među Romkinjama, kao i da se abortus i dalje koristi kao metod kontracepcije.
Dasnica Todorov, saradnica više ženskih nevladinih organizacija, objašnjava za Danas da se malo toga promenilo nabolje u poslednje tri godine.
– Mi ne usmeravamo dovoljno pažnje ka unapređivanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Ne bavimo se dovoljno edukacijom i prevencijom. To pitanje prosto nije u fokusu. Nama je potreban sistemski pristup u ranoj fazi razvoja deca tako da takva vrsta edukacija bude sveobuhvatna a ne sporadična u nekim predmetima – navodi Todorov.
Ona dodaje i da trenutno od 158 domova zdravlja samo 38 pruža savetovalište za mlade o reporoduktivnom zdravlju.
-Pri tome prema poslednjem istraživanju o zdravlju stanovništva, 27 odsto mladih od 15 do 19 godina stupilo je u seksualne odnose, a gotovo polovina njih ne koristi prezervativ, kaže Todorov.
Na drugoj strani, ginekološkinja Tatjana Vesović objašnjava dok upotreba kontraceptivnih sredstava raste među opštom populacijom, isto se ne može reći i za mlade i tinejdžere.
– Broj prekida trudnoća smanjuje se u odnosu na početak 2000-ih, što govori u prilog raširenijoj upotrebi kontraceptivnih sredstava. Međutim, mi imamo sve više maloletničkih trudnoća, što je nedopustivo. Svaka trudnoća koja se desi u 15-16 godina je neželjena trudnoća. I ako se desi, to znači da nismo dovoljno informisali i edukovali te devojčice. Radi se o zadatku celog društva. Od roditelja preko obrazovnog sistema, koji bi morao da uvede seksualno obrazovanje, do zdravstvenih ustanova – navodi dr Vešović.
Sagovornica Danasa upozorava i da činjenica da mladi ne koriste kontraceptivna sredstva, pre svega kondome, ne predstvalja samo problem zbog neželjenih trudnoća već i zbog infekcija koje mogu ostaviti trajne posledice.
– Jedan broj slučajeva steriliteta upravo je povezan sa infekcijama kojima su žene i muškarci ranije bili izloženi – navodi sagovornica Danasa.
Znaš li koliko koštaju kondomi?
Nevladine organizacije duže vreme ističu da je statistika o upotrebi kontraceptivnih sredstava u Srbiji porazna, a kao jedan od razloga navode to što ovaj vid zaštite nije dovoljno dostupan odnosno suviše je skup značajnom delu građana.
Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra kaže da je pristup kontraceptivnim sredstvima važno ekonomsko pitanje.
– Mi vidimo velike nejednakosti kada pogledamo marginalizovane grupe. Međutim, nije retkost da kada mladom čoveku iz bilo koje grupe kažete da kupi kondome, dobijete odgovore znaš li ti koliko to košta – navodi Ignjatović.
Ona podseća da je Francuska nedavno odlučila da od početka naredne godine besplatno deli kondome u apotekama mladim ljudima.
– Nije Francuska to uradila zato što hoće da baca pare nego je neko napravio ozbiljnu analizu koja je pokazala da će to mladima olakšati da dođu do zaštite, što dalje ima višestruke benefite i po njihovo zdravlje i po celo društvo – kaže Ignjatović.
Prema njenim rečima, u Srbiji žene trenutno mogu dobiti samo jednu vrstu kontraceptivnih pilula o trošku Fonda uz minimalnu participaciju a za to je potrebno da prethodno odu kod ginekologa.
– Radi se o starijoj i jeftinijoj vrsti pilula. Druge kontraceptivne pilule nisu dostupne o trošku Fonda uz minimalnu participaciju, a naš predlog je i da se lista proširi tako da obuhvati veći broj lekova koji bi se mogli dobiti na ovaj način, uključujući i sredstva za hitnu kontracepciju (pilule za dan posle prim. aut.). Takođe, naš predlog je bio i da se mladi uzrasta do 25 godina oslobode participacije zbog finansijske zavisnosti od roditelja. Pored toga što često nemaju novca da uđu u apoteku i sami kupe, mlade je često i stid da odu u dom zdravlja po recept. Zato treba naći načine da im kontarceptivna sredstva budu lakše dostupna. Pri tome, ovo ne treba vezivati za natalitet nego za zdravlje – kaže Ignjatović.