Zbrka je tim veća jer Srpska već ima svoj Izborni zakon koji reguliše način izbora Narodne skupštine, Vijeća naroda, predsjednika i potpredsjednika Republike, skupštine opštine i (grado)načelnika, čija ustavnost nikad nije osporena. Iako je na snazi od 2002.
I Nacrt izbornog zakona RS ne oduzima Centralnoj izbornoj komisiji BiH pravo da i dalje provodi izbore za članove Predsjedništva BiH i parlamentarce u PS BiH.
Međutim, odmah smo čuli ocjene o neustavnosti takvog zakona RS, uz poruke da Narodna skupština udara direktno na Dejtonski mirovni sporazum.
Geneza izbornog zakonodavstva, prava i obaveza u BiH, veoma je duga i pokazuje da se svi u ovoj priči pomalo „prave englezi“. Kao prvo, Republika Srpska, odnosno Republička izborna komisija BiH, nikada nije provodila izbore za organe vlasti u RS, nego je to radila Centralna izborna komisija BiH. Iako je tu mogućnost imala i ima po zakonu.
Drugo, i Izborni zakon BiH u svom članu 1.1. kaže da on uređuje izbor samo parlamentaraca u PS BiH i članova Predsjedništva BiH, te da „utvrđuje principe“ koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH.
Međutim, stvarnost je da je ostatak Izbornog zakona BiH u konfuziji sa svojim članom 1.1. jer do detalja propisuje kompletan izborni proces, na svim nivoima. Takođe, stvarnost je da su za prvu verziju ovog zakona iz 2001. godine glasali i oni koji sada tvrde da je pravo Republike Srpske da ima svoj izborni zakon i da sada provodi izbore.
U stenogramu sa sjednice Predstavničkog doma BiH od 21. avgusta 2001. vidi se da im je iz Savjeta ministara BiH stigao zahtjev da kao tačku dnevnog reda uvrste Izborni zakon BiH. Predsjedavajući Savjeta ministara od 18. jula 2021. bio je Zlatko Lagumdžija, a ministri iz RS Dragan Mikerević, Svetozar Mihajlović, Vladislav Vladičić, Nikola Kragulj…
Iz RS, jedino je Mirko Banjac, kao šef Kluba SDS, digao glas protiv takvog razmatranja Izbornog zakona BiH. Uglavnom jer je smatrao da je prekršen Poslovnik.
A, kada jer riječ o Dejtonu, u koga se svi u BiH kunu, on ima aneks sporazuma koji govori o provođenju izbora. I čiji je potpisnik i Republika Srpska.
Kao što je poznato, nakon rata je izbore u BiH provodila privremena izborna komisija koju je osnovao OEBS. Međutim, u članu V Aneksa 3 o izborima piše da će Bih osnovati ono što se sada zove CIK BiH.
-Strane su suglasne osnovati stalnu izbornu komisiju koja će biti odgovorna za provođenje budućih izbora u Bosni i Hercegovini – piše u Aneksu Dejtonskog sporazuma.
Srpskainfo
