Kako je saopšteno iz Ministarstva bezbjednosti BiH, to je učinjeno zbog straha od eventualnog prelivanja krize sa Bliskog istoka, očuvanja bezbjednosti građana i imovine, kao i sprečavanja eventualnih terorističkih napada.
– Pratimo događaje, kako u regionu, tako i u svijetu i očekujemo da nas nijedan događaj neće iznenaditi. Naš bezbjednosni sistem ne smije da zatekne neka nepredviđena akcija i mora biti spreman da preventivno reaguje – rekao je ministar bezbjednosti BiH, Nenad Nešić.
Koliko je BiH zaista ugrožena zbog dešavanja na Bliskom istoku i sukoba Izraela s Palestincima, te da li postoji realna opasnost od terorističkih napada na njenoj teritoriji, odgovor smo potražili od stručnjaka za bezbjednost.
Potrebna veća saradnja
Iako smatra da u ovom trenutku ne postoje bilo kakve naznake da bi BiH mogla biti meta terorizma, vojnopolitički analitičar Đuro Kozar ocjenjuje da je podizanje višeg stepena bezbjednosti svih policijskih agencija u BiH “nešto što je opravdano” i što bi, prema njegovim riječima, trebalo podržati.
– Uvijek u situacijama kad postoji jedna ovakva kriza moguće je da se ona prelije kao sukob niskog intenziteta ili terorističkih napada. BiH u tom pogledu ima svoje obaveze i kao kandidat za EU, odnosno da svoju bezbjednosnu politiku uskladi za politikama zemalja EU – kaže Kozar za Srpskainfo.
On, međutim, tvrdi da samo podizanje nivoa bezbjednosti, koje je objavilo Ministarstvo bezbjednosti BiH, nije dovoljno bez mnogo veće saradnje svih nadležnih policijskih institucija i agencija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
– U smislu veće bezbjednosti potrebna je mnogo veća saradnja entitetskih MUP-ova i što tješnja razmjena informacija. Ta saradnja je puno bolja nego da se to radi sa nivoa BiH, budući da državni nivo, praktično, nema velikih nadležnosti – objašnjava Kozar.
Muslimanska braća
Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević, s druge strane, ističe da je za objašnjavanje razloga zabrinutosti kompletnog zapadnog svijeta od prelivanja sukoba i eksplozije terorizma zbog sukoba na Bliskom istoku neophodno razumjeti njegove korijene.
– Uvijek je palestinsko pitanje bilo generator muslimanskog nezadovoljstva, kao i radikalizacije muslimana. Sve ovo što se sada dešava, od razbijanja ambasada, protesta, pokazuje da se islamski svijet radikalizuje u otporu Zapadu. Ovo čemu svjedočimo je zapravo duboka konfrontacija Zapada i islama. Nju više ništa ne može spriječiti – tvrdi Galijašević.
Dodaje da nema nikakve dileme da je Hamas teroristička organizacija, ali istovremeno upozorava da iza njega stoji organizacija Muslimanska braća, što, prema njegovim riječima, može da stvori problem za BiH.
– Hamas je još 1988. sebe definisao kao ogranak Muslimanske braće i to piše u njegovom statutu. E, sad, sve to izaziva velike potrese i kod nas, budući da je Hamas ogranak Muslimanske braće, a prva prijetnja bezbjednosti u BiH jesu upravo Muslimanska braća. To bratstvo u BiH djeluje jako dugo, ima snažnu organizacionu strukturu i učestvuje u mnogim akcijama usmjeravanja radikala, slanja na razna ratišta u džihad i tome slično. Ne samo da su Mladi muslimani bili dio i proizvod Muslimanske braće, a ti Mladi muslimani vladaju Bosnom zadnjih 30 godina, nego su i druge organizacije, poput Aktivne islamske omladine, koja je zabranjena, kao i neke druge organizacije, poput Ensarija, bile proizvod Muslimanske braće u BiH. To je prva tačka ugrožavanja ovdašnje bezbjednosti – ističe Galijašević.
Povratnici iz Sirije
Ako se, kako kaže, žele ozbiljno preduzimati bezbjednosne mjere u BiH, onda, tvrdi Galijašević, treba zabraniti rad Muslimanske braće.
– Ta organizacija je proglašena terorističkom u SAD, EU, Japanu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, ali oni imaju svoja uporišta u Kataru, Turskoj, Engleskoj i BiH. Najjače baze Muslimanske braće su u Dohi, Istanbulu, Sarajevu i Londonu – navodi Galijašević.
Na pitanje da li bi stepen opasnosti od terorizma u BiH, vezano za sukob na Bliskom istoku mogao da rangira na skali od jedan do pet, on ocjenjuje da je nivo neposredne opasnosti u BiH i dalje nizak.
– BiH nije interesantna, a teroristički napadi se dešavaju tamo gdje postoji interes. Evropska unija je meta, a “izvođači radova” mogu biti iz BiH. Ako procjenjujem kolika je stvarna prijetnja po nas, ta prijetnja je mala, ali prijetnja od nas prema Evropi je velika. Tu prijetnju bih ocijenio peticom. Ljudi koji su se vraćali u BiH sa sirijskog ratišta ovdje nisu ozbiljno procesuirani. Oni i sada dolaze u BiH. Prije par dana došla su dvojica ili trojica, stavljeni su u pritvor, otvorene su istrage, ali znamo kako se takvi procesi završavaju. Samo 45 sudskih procesa je okončano, a 500 ljudi iz BiH je otišlo u Siriju. Organizacija koja ih je poslala tamo nikad nije sankcionisana. Kad govorimo o stvarnoj prijetnji Evropi, ne govorimo o prijetnji crnih muslimana Afrike, koji su prepoznatljivi na evropskim ulicama. Takozvana bijela Al Kaida, odnosno ljudi koji svojom fizionomijom i antropologijom izgledaju kao Evropljani, predstavljaju opasnost i do sada su samo takvi bili izvršioci terorističkih ataka u Evropi – ističe Galijašević.
Zbog toga je, kako zaključuje, opravdano podizanje stepena bezbjednosti i u BiH.
– Tako ćete pratiti kretanje potencijalnih terorista. Isti takav interes imaju i snage EUFOR u BiH. Integracija bezbjednosnih službi je neophodna. Morate stepen bezbjednosti podići na viši nivo da biste pratili kretanje terorista, kao i ljudi koji su u bezbjednosnim evidencijama zavedeni kao prijetnje po osnovu terorizma. Mi takvih ovdje imamo i previše – zaključuje Galijašević.
