Mnogi u Bosni i Hercegovini su govorili kako u ovoj zemlji neće biti napretka dok se s vlasti ne pomakne tzv. tronožac SNSD-HDZ-SDA. Nakon opštih izbora 2022. godine iz navedenog tronožca izmaknuta je samo jedna noga. U vlasti na državnom i federalnom nivou više nema SDA, a umjesto njih procesima upravlja koalicija poznata kao trojka (SDP, Naša stranka i Narod i pravda). Da nije dovoljno izmaći samo jednu nogu iz tronožca, upozoravali su mnogi, od analitičara do političara. Ali, SDP, NS i NiP nisu se mnogo dvoumili i za partnera su odabrali SNSD, iako su u prethodnim godinama, dok su bili u opoziciji, tvrdili kako je najlošiji saziv Vijeća ministara BiH u historiji upravo onaj koji su činili SNSD, HDZ BiH, SDA i DF.
Ključna uloga HDZ-a
Almir Terzić, urednik agencije Anadolija, smatra kako stranke iz Federacije BiH nisu imale previše izbora prilikom formiranja državne vlasti nakon opštih izbora.
“Koalicioni partneri iz Federacije nisu imali previše izbora zbog komplikovanog sistema i načina odlučivanja. Naime, u konstituisanju vlasti na državnom nivou je presudio taj 4. delegat u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Mislim da se u jednom trenutku ozbiljno razmišljalo o uvođenju SDS-a i PDP-a sa drugim manjim političkim partijama u novu vlast na nivou Bosne i Hercegovine, ali kada je rezultat izbora Narodne skupštine bio takav, mislim da je i bilo jedino moguće uzeti SNSD za partnera da bi se osigurale kakve-takve prohodnosti u donošenju odluka na razini Bosne i Hercegovine”, kaže za Buku Terzić.
Napominje kako je važno imati na umu da su partnerski odnosi SNSD-a i HDZ-a BiH na visokom nivou.
“Ja bih čak rekao da je HDZ u jednom trenutku i insistirao na SNSD-u, s obzirom da je u nekom ranijem mandatu SNSD takvu ulogu imao kada je u pitanju uvođenje HDZ-a u vlast. Ranije je i SNSD insistirao da u Vijeću ministara, odnosno na čelnim pozicijama institucija Bosne i Hercegovine budu kadrovi HDZ-a iako smo imali situaciju da je bilo moguće formirati vlast u tom trenutku bez HDZ-a. Dakle, mislim da se ovdje radi o dvostrukoj komponenti, jedna je da se politički lideri međusobno podržavaju, a druga je komplikovani sistem”, ističe Terzić.
Nastavak kontaminacije javnog diskursa
Politička analitičarka Tanja Topić podsjeća kako smo vrlo često čuli u obrazloženjima Trojke da je opozicija u Republici Srpskoj čak i gora od SNSD-a, čime su, kaže, pokušali pred građanima opravdati to novo partnerstvo.
“Čelnici Trojke su uvjeravali političku javnost da se Milorad Dodik promijenio. Mislim da su ovom argumentacijom pokušavali ubijediti sebe da su donijeli ispravnu odluku i da su koristili mnoštvo izgovora, poput onog da je SNSD nezaobilazan faktor u formiranju vlasti na državnom nivou”, naglašava za Buku Topić.
Koalicijom na državnom nivou, dodaje ona, dobili smo lijepo upakovan spin o reformskom zamahu.
“I ne samo o reformskom zamahu već i o nekom novom konstruktivnom narativu, spremnosti na kompromis, koji je suštinski značio poturanje i drugog obraza na svaki šamar koji je dolazio od partnera koji su se preko noći, zahvaljujući nadnaravnim snagama Trojke, preobrazili za dobrobit BiH. U konačnici a i u stvarnosti dobili smo nastavak produbljivanja tenzija, javne zahtjeve za ujedinjenjem srpskih zemalja, pisanje pisama evropskim zvaničnicima i potenciranju napretka kojeg mi obični smrtnici nigdje ne vidimo, inicijative za pristupe BRIKSU i nastavak dalje kontaminacije javnog diskursa. Dobili smo ono što živimo zadnjih decenija i manje nade da se iz ovog kala izvučemo. Bez obzira na brojne sličnosti između vladajućih i opozicije u RS, opozicija nikada nije tražila izdvajanje RS iz BiH, pa tim više čudi ova naklonjenost Trojke SNSD-u”, jasna je Topić.
Urednik portala politički.ba, Sead Numanović, smatra da je Trojka mogla, pa i morala, izbjeći Milorada Dodika u vlasti na državnom nivou.
“Sigurno je da takvu odluku nisu donijeli sami, ali joj jesu u velikoj mjeri kumovali. I apsolutno ne treba zaboravljati u ovoj priči na „faktor Dragan Čović“.
Nekako, kad te krene, ono te baš krene. Opozicija je izgubila utrku za predsjednika entiteta RS. I dan danas nije precizno odgovoreno na pitanje da li je pokradena i za taj nivo vlasti. Mislim da jeste. I to brutalno. I tek će se „sada“, prije neki dan to i na neki način potvrditi kroz sankcioniranje sina i kćerke Milorada Dodika koje su SAD okrivile za učešće u izbornoj krađi”, govori za Buku Numanović.
Dodaje kako je Trojka izabrala Dodika uz očiglednu (prešutnu) saglasnost Zapada koji se ovdje zove „međunarodna zajednica“.
“I sada ima to što ima. Da je izabrana opozicija, ne bi bilo ovako. Naravno da bi i tada bilo opstrukcija, naravno da bi Dodik tek onda aktivirao sve mehanizme blokade koje ima na raspolaganju, ali bi učinak reformi, ili „reformi“ svejedno, bio sigurno barem malo manje loš i mi bismo nekako brže napredovali. Tako je barem bilo zadnji put kada je opozicija iz Rs bila na vlasti na državnom nivou, a Dodik gospodario u manjem bh. entitetu”, kaže Numanović.
Smanjene strane investicije zbog pogoršanog političkog ambijenta
I Terzić smatra da učešće SDS-a i PDP-a u vlasti na državnom nivou ne bi donijelo period bez kriza, ali bi zdravije političko okruženje.
“Sjetimo se da je oko objave rezultata popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini bilo kriza, pa zatim kod nekih drugih situacija, i sve to kada je drugačije bila koncipirana vlast. Međutim, ti svađalački primjeri, ispoljavanje govora mržnje, čak i prijetnje su bile manje. Sada imamo situaciju da na svaki mogući razgovor ili govor imamo negativne konsekvence koje dodatno raspiruju jezik mržnje i šire nacionalnu netrpeljivost koja može često da bude uzrok problema kada je u pitanju funkcionisanje vlasti u institucijama Bosne i Hercegovine. Vi znate da svako dizanje tenzija automatski znači i pogoršanje stanja sigurnosti i mogućnost većih ekscesa. Barem nismo toga imali kada su u vlasti bili SDS i PDP, tako da je bilo pozitivnije političko ozračje. Sada, mi trpimo smanjene strane investicije zbog pogoršanog političkog ambijenta, imamo situaciju u kojoj smo postali gotovo izolirana zemlja u Evropi i svijetu s obzirom da imamo stalne političke krize, a koje su produkt privatnih ili grupnih interesa, a nikako interesa jednog naroda u Bosni i Hercegovini”, govori urednik Anadolije.
Terzić kaže kako se pokazalo da je izbacivanje SDA iz vlasti nedovoljno.
“Mi i dalje imamo i političke blokade, imamo i kočenje reformskih procesa, neprovođenje odluka, pa čak u jednom trenutku potpunu paralizu rada institucija vlasti u Bosni i Hercegovini. Dakle, mi nismo ništa dobili. Zamijenili smo neke političke igrače i to je sve što je Bosna i Hercegovina dobila od izbora 2022. godine. Bojim se da ćemo u periodima manjih ili većih kriza biti i narednih godina, sve do momenta održavanja narednih općih izbora u Bosni i Hercegovini, jer je vanredne po sadašnjim ustavnim odredbama i odredbama Izbornog zakona nemoguće organizirati”, podvlači Terzić.
Mišljenja je i kako Trojka nije učinila ništa u Federaciji BiH, te navodi kako je to sasvim vidljivo.
“To je vidljivo kod donošenja zakona, ili bilo kakvih odluka, jer mislim da samo donošenje budžeta institucija za 2023. godinu ne može se uzimati kao neki uspjeh jer je to zakonska obaveza. Imamo već i najave da je upitan budžet za 2024. godinu i to nam govori da mi, zapravo, nismo ništa dobili na političkom terenu drugačije nego što smo do sada imali”, navodi naš sagovornik.
Buka
