Slon u staklenom kavezu: Dodik – proevropski političar
Da je Milorad Dodik čovjek sa stotinu lica, odavno je poznato, a svi njegovi zaokreti su samo u jednoj funkciji: kako ostati na vlasti. Tako je prije izbora glumio proruski orijentisanog političara, da bi naprasno nakon izbora postao proevropski opredjeljen političar.
Sve je u skladu sa pragmatičnim ciljevima Dodikove politike.
Najnovija vijest da se kao predsjednik RS juče sastao sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Verheljijem, predstavljenja je kao njegova opredjeljenost za EU i za kandidtski status BiH koji se najavljuje u decembru ove godine,
Dodik je naveo da je sa Varheljijem razgovarao o svim reformama koje je neophodno sprovesti, između ostalih, o potrebi usvajanja strategije o upravljanju migracijama i azilu, o stavljanju u funkciju kontakt tačke za saradnju sa Evropolom, kao i o drugim važnim pitanjima, navodi se u informaciji sa sastanka koju je on prenio na svom Twiteru.
https://twitter.com/MiloradDodik/status/1597598864260976642?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1597598864260976642%7Ctwgr%5E2857556a0f47100289bc9a62bd87746908969201%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fpulsembed.eu%2Fp2em%2FxHiOUNt0m%2F
Naravno, svakome je u ovoj zemlji jasno da vlast koju godinama vrši Milorad Dodik nikada nije bila opredjeljena za reforme i evropske zakone, pa i samom Verheljiju, inače bliskom saradniku Viktora Orbana. Odnosno da je kandidatski status u EU više rezultat geopolitičkih odnosa i nastojanja EU da se suzbije ruski uticaj na zapadnom Balkanu.
Kako će se „nova“ vlast odrediti prema konkretnim zahtjevima članstva i ispunjavanja uslova ostaje da se vidi. Ali se već sada može jasno uočiti da su tri zakona (Zakon o VSTS, Zakon o javnim nabavkama i Zakon o sukobu interesa) koje je EU postavljala kao minimalni uslov, samo polovično realizovani. Jer stranke vlasti ni po koju cijenu ne žele da se odreknu političkog monopola nad javnim sredstvima, uticaja stranačkih funkcionera na javne nabavke, kao i kontrole pravosuđa.
Biće zanimljivo pratiti kako i na koji način će vlast da se ponaša prema konkretnim zahtjevima EU i do koje mjere će spuštati prag tolerancije. A kako izgleda proevropski Dodik vidjeli smo iz naprasnog glasanja u Savjetu ministara kada je SNSD dao saglasnost za novi ANP i pridruživanje BiH u NATO. Sa Dodikom je sve moguće. Zato ne treba da iznenadi da su stranke tzv. Osmorke i HDZ u vrh prioriteta stavili NATO-integracije u svoj sporazum, najavljujući SNSD kao trećeg koalicionog partnera vlasti.
Jer EU ima svoje minimane prioritete: jedinstvena spoljna politika, što znači sankcije Rusiji i NATO-integracije. A standard građana i uslovi života će ostati na čekanju. Za sada stvari s obje strane, i EU i BiH, dobro funkcionišu.
ISTOK
