Postepeno ukidanje entitetskog glasanja uz odobrenje vrha vlasti Republike Srpske

Postepeno ukidanje entitetskog glasanja uz odobrenje vrha vlasti Republike Srpske

Nedavno je popunjena Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, u kojoj se prema dogovoru SNSD-a, HDZ-a i stranaka Trojke neće odlučivati po etničkom principu, već prostom većinom glasova.

Ukidanje entitetskog veta u još dvije institucije traži i Evropska unija, a i na to su, kako je nedavno rekao Milorad Dodik, pristale vlasti Srpske.

Da li se postepeno ukida etničko odlučivanje u bh. institucijama, važan mehanizam zaštite nacionalnih interesa koji je Republika Srpska dobila u Dejtonu?

Nedavno su na sjednicama oba doma Parlamentarne skupštine BiH, delegati i poslanici, uglavnom vladajućih stranaka, izabrali su članove Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u bh institucijama, u kojoj neće biti važna entitetska većina, odnosno neće se odlučivati po etničkom principu, nego samo većinom glasova.

Da je ukidanje odlučivanja po etničkom principu opasan presedan, još na sjednici u martu, priznao je i upozorio SNSD-ov Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma.

„Sada smo dobili prijedlog, u kome nema ravnopravnosti, nema konstitutivnosti naroda, ima prosta većina. Vjerojatno je to u sastavu ovakvog akta prolazno danas, prolazno zbog ovoga što je važno za naš put prema EU, ali podsjećam vas da to može imati dalekosežne posljedice za ukupan rad i ovoga Parlamenta i BiH u cjelini“, govorio je tada Radmanović.

Inače, u toku prošle sjednice Predstavničkog doma, a prije glasanja o izboru sedam članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, pitali smo SNSD-ovog poslanika Milorada Kojića, da li je i na koji to način SNSD-u prihvatljivo da se ne glasa po etničkom principu, odnosno da se ukine taj mehanizam zaštite nacionalnih interesa.

„Mi znamo na koji način je BiH uređena i kako se glasa i to je vrlo jednostavno“, kratko je Kojić odgovorio i nepuna dva sata kasnije, glasao za članove Komisije u kojoj neće biti odlučivanja po etničkom principu. Ovoga puta, isto je podržao i Radmanović.

Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Mladen Bosić kaže da se ovo ukidanje etničkog odlučivanja ne bi moglo desiti bez pristanka vrha vlasti Srpske, odnosno konkretno Milorada Dodika.

„To se sprema i za neke druge komisije. Proces je otvoren i vidjećemo kako će to sve izgledati u budućnosti. Ne vjerujem da bi Dodik nešto tako uradio svojevoljno. Znači očito se radi o nekoj trgovini koja je vezana za lični interes, možda čak i ovo suđenje u sudu BiH“, dodaje Bosić.

Ovim je otvorena Pandorina kutija, smatra poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Branislav Borenović.

„Taj ključni princip u kojem se sve mora dogovarati, mora uključivati glas bar jednog od sva tri predstavnika tri konstitutivna naroda je na neki način narušen zato što su omogućili glasanje prostom većinom u Komisiji za sukob interesa, što sada otvara pitanje da li je to praksa koja će biti korištena i u narednom periodu. Pogotovo u svjetlu ovih uslova koje BiH treba da uradi kada je u pitanju povlačenje sredstava iz Plana raste“, ističe Borenović.

Jer kako bi Bosna i Hercegovina dobila milijardu evra iz evropskog Plana rasta, jedan od 113 reformi, tj. uslova, je ukidanje entitetskog glasanja u Savjetu za državnu pomoć i Konkurencijskom savjetu BiH. Da je vlast Republike Srpske i to prihvatila, nedavno je potvrdio predsjednik Srpske Milorad Dodik.

„Evo pogledajte sad situaciju u kojoj je od 113 reformi Republika Srpska prihvatila sve, a onda kasnije se pojavilo kroz mehanizam koordinacije da tri kantona to nisu uradila i dalje nastavljaju da krive Republiku“, priznao je Dodik u intervju za RTRS 21.10. ove godine.

Međutim, prije pet mjeseci je premijer Repubilke Srpske Radovan Višković tvrdio da neće prihvatiti tri sporne mjere iz 113 reformi, a to su uz pomenuto ukidanje entitetskog veta, uspostavljanje jedinstvenog broja za hitne situacije na nivou BiH i  popunjavanje Ustavnog suda BiH.

„Ja dok obavljam ovu poziciju, ne mogu prihvatiti te tri mjere“, kategoričan je tada bio Višković.

Kojim onda predstavnicima vlasti vjerovati? Onim koji kažu da se zna kako se prema Dejtonu glasa u BiH ili onima koji prihvataju ukidanje načina glasanja uspostavljenog u Dejtonu?

(BN) Foto: BN

CATEGORIES
Share This