Međutim, prema najnovijoj zajedničkoj prognozi prof. dr Aleksandra Valjarevića, redovnog profesora Geografskog fakulteta u Beogradu i meteorologa amatera Ivana Ristića, predstojeća zima biće najhladnija i sa najviše snijega u posljednjih desetak godina. Skoro kao nekad!
U njihovoj orijentacionoj dugoročnoj vremenskoj prognozi od oktobra ove do marta sljedeće godine, navode da je krajem avgusta i početkom septembra došlo do promjene cirkulacije na planeti Zemlji, odnosno njene oscilacije koje su glavni pokretač dešavanja kada je u pitanju vrijeme, ali i klima. A sve je počelo nesvakidašnjim poplavama u Sahari i prestankom stvaranja uragana na Atlantiku, iako okean bilježi rekordne temperature od kada se vrše moderna mjerenja.
Istovremeno je, kako objašnjavaju, sa meteo mapa nestao islandski ciklon koji je u sprezi sa afričkim anticiklonom vladao 14 mjeseci zbog čega je Balkan bio najtopliji region na planeti. Ta promjena cirkulacije dovela je do prodora hladnog arktičkog vazduha u srce Evrope, a osim jakog zahlađenja i snijega na planinama, usljed ogromne količine padavina došlo je do poplava na skoro svim rijekama koje imaju izvorišta na Karpatima i Alpima.
Prof. Valjarević i meteorolog Ristić u prognozi navode da će na vrijeme od oktobra do kraja februara uticati sprega Azorskog i Sibirskog anticiklona. Između njih se otvara prostor za povremene prodore hladnog arktičkog vazduha direktno sa Sjevernog pola koji će donositi pad temperature i padavine, a kako vrijeme bude odmicalo kišu će zamijeniti snijeg.
Prije zime Miholjsko ljeto i 25 stepeni
– Prema ECMWF srednjoročnom modelu postoji evidentna orijentacija kraka polarnog vrtloga prema našem kontinentu u sklopu kog će se dešavati povremeni prodori hladnog arktičkog vazduha. Početak oktobra, uz smjenu sunca i oblaka koji mogu donijeti kišu, biće svježiji. Najviše temperature će biti između 17 i 22 stepena. Prema kraju prve dekade doći će do postepene stabilizacije vremena i porasta vazdušnog pritiska tako da ćemo ući u Miholjsko ljeto oko Miholjdana 12. oktobra. Najviše temperature u tom periodu biće oko 25 stepeni – kaže Ivan Ristić.
U drugoj polovini oktobra i prvoj polovini novembra očekuje nas hladniji period. Jutarnje temperature će biti od pet do 10 stepeni, dnevne maksimalne između 10 i 15 stepeni, u pojedinim danima biće maglovito pogotovo u kotlinama i riječnim dolinama, gdje se magla može zadržati veći dio prijepodneva. Očekuje se kiša povremeno, na planinama po neka pahulja.
Nova godina konačno u bijelom
U drugoj polovini novembra, sa jačim prodorom hladnog arktičkog vazduha biće i puno padavina, uglavnom kiše, na planinama snijeg. Snijeg se krajem novembra očekuje i u nižim predjelima južnije od Save i Dunava. Najniže temperature krajem novembra biće od -2 do pet stepeni, a maksimalne od tri do osam stepeni.
– U decembru će vrijeme biti promjenljivo i sve više će ličiti na pravo zimsko. Početkom i sredinom mjeseca očekujemo dva kraća otopljenja sa maksimumima od oko 10 stepeni kao uvod u dolazak hladnog fronta koji će donijeti snijeg u većem djelu zemlje i pad temperature na oko nula stepeni. Krajem decembra će doći do stvaranja snježnog pokrivača, tako da je velika šansa da dočekamo poslije ko zna koliko godina Nova godinu u pravom zimskom ambijentu sa snježnim pokrivačem – kaže meteorolog Ristić.
U januaru minus 10
Januar i februar, prema sadašnjoj prognozi prof. dr Valjarevića i Ristića, biće pravi zimski mjeseci. Povremeno će padati snijeg, a najviša dnevna temperatura biće od nula do pet stepeni, dok će minimalna temperatura pojedinim danima biti do -10 stepeni.
– Kraj zime i otopljenje stiže nam krajem februara i početkom marta. Definitivno bi ova zima mogla da bude najhladnija u posljednjih 10 godina. Ako opstane ova cirkulacija velike su šanse za povratak zime kakva je bila nekada, 60-70-tih godina prošlog vijeka – tvrdi Ristić.
Sagovornici su pokušali da objasne koliko je ova prognoza relevantna i pouzdana.
– Nijedna metoda, tako ni moja, nije savršena. Međutim, ova metoda je dala rezultate kada sam radio dugoročne modele za prošle dvije sezone, jesen – zima, proljeće – ljeto, 2021/ 2022. i 2022/2023. godinu. Ovo je najveći test za moju metodu, a zahvalan sam Ivanu Ristiću koji mi je pomogao da je nadogradimo i usavršimo da bude još preciznija i bolja zahvaljujući njegovoj intuiciji i znanju. Vidio sam da je u posljednjih devet godina, neko je prenio 10, ali ja bih se zadržao na devet, došlo do pojavljivanja jedne cirkulacije koja mi se nije pojavljivala na prethodnim satelitskim snimcima. To je skandinavska cirkulacija i nisam prošli put zapazio prodor arktičke cirkulacije (AO), a ona mi je dala intuiciju da će ova zima biti hladnija nego prethodnih devet – kaže prof. dr Valjarević.
Kako da se pripremimo za -10 stepeni
– Čim je jači mraz počinju i problemi. Stariji ljudi će osjećati možda pritisak u grudima, hladan vazduh može da presječe. Može da bude nezgodno i svi treba da se pazimo, pogotovo što smo zaboravili kako uopšte izgleda prava zima. Prošle zime samo nekoliko dana je bilo minus i baš je bilo nezgodo, a sada ako bude kako pokazuju modeli biće teško. Mogu srčani bolesnici da budu u problemu, ali svi treba da se prilagodimo ovoj promjeni. Temperatura kada padne na -10 i više, koliko god godina da imate, boleće vas sinusi. Dakle, rizici su veliki, treba da se čuvamo i utopljavamo adekvatnom garderobom – upozorava Ivan Ristić, a prenosi Kurir.
