Preduzetnici i potrošači traže diferenciranu stopu PDV-a

Sastanak članova Zanatsko-preduzetničke komore Bijeljina bio je prilika za diskusiju o izazovima sa kojima se preduzetnici svakodnevno suočavaju, uključujući povećanje troškova poslovanja, fiskalizaciju i nove zakone koji regulišu rad samostalnih preduzetnika. Tema koja se posebno izdvaja je uvođenje diferencirane stope PDV-a kao potencijalnog rješenja za ekonomske teškoće.

Zabrinjavajući trend: 177 radnji zatvoreno u januaru

Podaci iz januara pokazuju zabrinjavajući trend – u Republici Srpskoj je odjavljeno 177 zanatsko-preduzetničkih radnji, što jasno ukazuje na finansijske pritiske kojima su preduzetnici izloženi. Povećanje fiskalnih nameta, nelojalna konkurencija i visok fiskalni trošak postali su ozbiljan problem u svakodnevnom poslovanju.

Stević je naglasio da je novo uvođenje fiskalizacije, koja je predstavljena kao besplatna, zapravo stvorilo dodatni trošak od oko 34 KM mjesečno po radnji, što je preduzetnicima stvorilo neočekivana finansijska opterećenja.

Potrošači i preduzetnici jedinstveni u zahtjevima

S obzirom na rastuće cijene i inflaciju, javlja se potreba za izmjenama u poreznom sistemu, posebno uvođenjem diferencirane stope PDV-a. Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine, smatra da trenutne mjere poput zaključavanja cijena, donose samo privremena rješenja.

„Ono što je do sada rađeno, na nivou Federacije i Republike Srpske, oko zaključavanja cijena, to je sve što se može riješiti na kratki rok, ali nikako dugoročno. Ovdje su preduzetnici koji znaju da moraju imati dugoročni program, da bi znali kako i koliko će šta moći da uračunaju i izdaju cijenu svog rada. Kod nas dolazi do veoma čestih promjena cijena energenata koji ulaze u proizvodnju, svi ih uračunavaju. Mi uglavnom kukamo na trgovce, a inače se može dio odgovornosti prenijeti i na proizvođače koji unaprijed ugrađuju te svoje proizvode ne samo u eventualno buduću inflaciju, nego i ono što se najavljuje kao poskupljenja svega i svačega. Na kraju to mi, kao potrošači, moramo svi da platimo”, upozorava Vasilić.

Rješenje bi, navodi, bilo uvođenje izmjene stope PDV-a, što bi moglo ublažiti trenutne ekonomske pritiske.

“Trebalo bi, svakako, napraviti diferenciranu stopu, kao što se radi u okruženju i, naravno, određeno vrijeme da se to prilagodi. Diferencirana stopa PDV-a omogućila bi smanjenje cijena na osnovne proizvode, a to bi, na kraju, značilo i veću potrošnju i bolju likvidnost za preduzetnike”, dodaje Vasilić

Stanivuković: “PDV ne može biti jednak za osnovne i luksuzne proizvode”

Slično mišljenje dijeli i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je također prisustvovao sastanku. On je naglasio da bi uvođenje diferencirane stope PDV-a moglo poboljšati ekonomski ambijent u zemlji. „PDV ne može biti jednak na osnovne životne namirnice i luksuzne proizvode. Na primjer, zašto su lijekovi kod nas najskuplji, dok su u Srbiji jeftiniji? Na Kipru je stopa PDV-a na lijekove 0%, dok je kod nas 17%. Plate su nam niže, a cijene su visoke. Ne želim da vjerujem da je to normalno i zagovaram promjenu tog sistema“, rekao je Stanivuković novinarima nakon sastanka. On je također naglasio da je cilj uvođenja diferencirane stope PDV-a smanjenje cijena na osnovne proizvode, što bi povećalo potrošnju i omogućilo bolju likvidnost preduzetnicima.

“Zagovornik sam, duboko vjerujem da treba da u ovoj državi napravimo nešto što se zove diferencirana stopa PDV-a. PDV ne može da bude jednak na nešto što kupujete svaki dan, što vam treba za život: hljeb, pavlaka, luk, sir… i onda dođe da kupite sat neki ili auto nešto što je luksuz i da to jednako košta i plaćate kao nešto što znači za vas da opstanete”, kaže Stanivuković. Iako je tema diferencirane stope PDV-a izazvala široku raspravu, učesnici sastanka su se složili da je od presudne važnosti nastavak dijaloga o ekonomskim mjerama koje mogu pomoći preduzetnicima i olakšati život potrošačima. “Diferencirana stopa PDV-a može donijeti dugoročne koristi za cijelo društvo. Naša ekonomija se mora prilagoditi stvarnim potrebama građana i preduzetnika”, zaključeno je na sastanku.

BUKA