Porodica je temelj društva, ali nema dovoljno podrške

– Porodica je temelj društva, ali joj se ne posvećuje dovoljno podrške, poruka je koju su poslali naši sagovornici povodom Međunarodnog dana porodice koji se širom svijeta obilježava svakog 15. maja.

       Šta treba da znate:

• Udruženja porodica traže veća i pravednija primanja za roditelje i djecu
• Sagovornici upozoravaju da porodica nema mjesto koje bi trebalo da ima u društvu
• Sociolozi ukazuju na ekonomski stres, migracije i otuđenje među generacijama
• Hoće li institucije konačno porodicu staviti u centar javnih politika?

Zašto porodice traže sistemske mjere podrške?

Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja „4+“ iz Banjaluke, u razgovoru za „Nezavisne novine“ ističe da porodica nije na zadnjem mjestu, ali je i dalje pri dnu liste.

„Još uvijek nije dobila svoje mjesto u društvu koje joj pripada i gdje bi trebalo da bude. Porodica bi trebalo da bude na vrhu i da je najbitnija u svemu, a ne samo kada je Međunarodni dan porodice. Tada se i političari sjete da je porodica bitna, a čim prođe Dan porodice, opet ista priča“, kaže Radovanović.

Šta roditelji zamjeraju postojećim mjerama?

Kada je riječ o mjerama podrške, on ističe da bi mogle biti bolje, a kao primjer navodi mjeru za nezaposlene roditelje četvoro i više djece koji dobijaju 750 KM.

„Mi zahtijevamo od Vlade i institucija da to bude bar u skladu sa najnižom platom i da bude za svaku majku, a ne samo nezaposlene, već i one koje rade. Jer bi tada i vjerovatno i one koje ne rade tražile posao. Imali bismo radnu snagu“, kaže on dodajući da je trenutno to socijalna mjera.

Radovanović je spomenuo i materinski dodatak čiji se iznos nije mijenjao godinama, dok su cijene konstantno rasle.

Da prostora na unapređenju mjera ima, smatra i Danijela Knežević, predsjednica Udruženja roditelja sa četvoro i više djece regije Banjaluka, koja je majka četvoro djece.

„Mislim da Republici Srpskoj i svim gradovima treba sistematizacija mjera pronatalitetne politike, da se one odnose na svu djecu i one roditelje koji imaju i jedno, dvoje, ali i više djece“, kaže Kneževićeva, a kao prijedlog navodi uvođenje finansijske mjere koja bi omogućila roditeljima mjesečno primanje za svako dijete.

„Mi smo predlagali da se usvoji zakon o majci, da svaka porodica ima primanja po broju djece, ali tada je usvojeno samo za nezaposlene. Vjerujemo da bi mjera po kojoj bi svaki roditelj imao primanje svakog mjeseca bila mnogo bolja i ne bi bila nimalo diskriminišuća. Majke koje žele da se karijerno ostvare, mogle bi da rade“, priča ona za „Nezavisne novine“.

Sem materijalnih, prema njenim riječima, postoje i nematerijalne mjere koje se mogu uvesti, a među kojima je i usklađivanje radnog vremena roditeljima.

Takođe, Kneževićeva ističe da im je želja da organizuju sastanak sa Savezom opština i gradova Republike Srpske kako bi se mjere koje postoje ujednačile u svim lokalnim zajednicama.

Kako ekonomski pritisci utiču na porodice?

O porodici u društvu razgovarali smo i sa Jadrankom Berić, sociologom, koja za „Nezavisne novine“ ističe da je porodica i dalje temelj društva, ali da joj se posvećuje manje praktične podrške nego što je potrebno.

„Ekonomski pritisci, migracije i promjene u načinu života smanjuju njenu sposobnost da obavlja tradicionalne funkcije. Međugeneracijski jaz postaje sve vidljiviji, unuci su često udaljeni od svojih baka i djedova, fizički i emotivno, pa gubimo prenos priča, običaja i nježnosti koja povezuje generacije“, kaže ona dodajući da se mora upozoriti na opasnost razaranja porodičnih veza i otuđenja pojedinca unutar porodice.

Prema njenom mišljenju, porodice se suočavaju s nekoliko ključnih izazova.

Zašto sociolozi upozoravaju na otuđenje unutar porodice?

„Ekonomska nesigurnost i nezaposlenost stvaraju hronični stres koji narušava porodične odnose. Otuđenje pojačano digitalizacijom i individualizacijom smanjuje kvalitet međuljudskih veza unutar domaćinstava. Demografski trendovi kao što su pad nataliteta, rast razvoda i sve veći broj jednoroditeljskih porodica mijenjaju strukturu podrške i opterećuju socijalne mreže podrške. Istovremeno, mnoge institucije preuzimaju funkcije koje su nekada bile u domenu porodice, što može dovesti do slabljenja porodičnih kapaciteta“, objašnjava ona.

Kako dodaje, društvo i institucije moraju djelovati ciljano i hitno.

Šta bi institucije morale hitno da urade?

„Potrebne su ekonomske mjere koje smanjuju finansijski pritisak na porodice, poreske olakšice, dječji dodaci, fleksibilno radno vrijeme i dostupne jaslice i vrtići. Potrebni su i programi za jačanje porodičnih odnosa, roditeljska edukacija, dostupna porodična savjetovanja i podrška za digitalnu pismenost roditelja. Važno je razvijati politike koje zadržavaju mlade i podstiču povratak onih koji su otišli u inostranstvo kroz lokalni razvoj, zapošljavanje i stambene mjere“, ističe Berićeva za „Nezavisne novine“.

Ona navodi da porodicu treba hitno vratiti u centar javnih politika ako želimo održivo i stabilno društvo.

Brojne aktivnosti povodom Dana porodice

Širom Srpske povodom Dana porodice realizovaće se brojne aktivnosti, a prema riječima Kneževićeve, u Prnjavoru će, između ostalog, biti organizovana i panel-diskusija.

„Panelisti će biti Aleksandar Čavić, demograf, Marina Čajić, psiholog ispred Društva psihologa, i doktorka Svjetlana Malić, specijalista ginekologije i akušerstva, te ćemo iz tri različita ugla pričati o porodici i opstanku porodice“, kazala je ona.

Nezavisne